Još se ne zna tko je devastirao plažu kod Trogira. Zašto je općina čekala s prijavom?

JOŠ UVIJEK nije otkriven počinitelj devastacije obale u mjestu Sevid kod Trogira. Radovi su, kako je Index već pisao, izvođeni u veljači, a Općina Marina slučaj je prijavila Lučkoj kapetaniji tek krajem mjeseca. Kada su pomorski inspektori izašli na teren, zatekli su raskopanu i uzurpiranu plažu kamenjem i palmama u betonu.
Unatoč teškoj mehanizaciji na terenu i radovima koji su, prema našem izvoru, trajali minimalno 2 tjedna, institucije još nisu otkrile izvođača nelegalnih radova.
Devastacija obale kod Trogira, općina ne zna tko je betonirao plažu. "Prijavili smo"
Općina nije postupala unatoč ovlastima
Podsjetimo, Index je Općini prvi upit o devastaciji obale poslao 13. veljače. Tada su nam odgovorili kako su izašli na teren i prijavu proslijedili Lučkoj kapetaniji. Deset dana nakon prvog slučaja čitatelj Indexa je na obali zatekao tešku mehanizaciju, a iz Općine su za Index kazali kako nemaju pomorskog redara te da ne mogu reagirati.
Potom smo iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture saznali kako je Općina cijeli slučaj prijavila tek dva dana nakon našeg zadnjeg upita, odnosno 26. veljače, te da je Općina imala ovlasti postupati.
"Komunalno redarstvo Općine Marina dostavilo je 26. veljače 2025. godine Lučkoj kapetaniji prijavu odnosno obavijest o nelegalnim radovima na pomorskom dobru u Sevidu, k.č.zem. 20228/6 k.o. Vinišće. Na temelju zaprimljene prijave ovlašteni djelatnici ispostave lučke kapetanije u Trogiru izašli su na teren 27. veljače.
Utvrdili su kako su provedeni radovi odnosno napravljen je obalni zid s kamenim gromadama te je nasuta postojeća plaža i napravljeno je nekoliko kamenih kapilaca u kojima su posađene palme. Djelatnici lučke kapetanije prilikom nadzora nisu nikoga zatekli na terenu, dakle počinitelj je nepoznat, a uvidom u DOF 2011. ustanovljeno je da su predmetne prinove nastale nakon 2011. godine", kazali su tada iz Ministarstva.
Zašto Općina nije reagirala?
Iako iz Općine tvrde da nisu mogli postupati jer nemaju pomorskog redara, postavlja se pitanje zašto nisu cijeli slučaj prijavili odmah nakon našeg prvog upita dok su se još vršili radovi na terenu, iako su nam tada odgovorili da će to učiniti.
"Prijava koja nam je poslana 13. veljače 2025. godine odnosila se na sadnju palmi i izgradnju ogradnih zidića, odnosno pitara oko istih.
Takvi zahvati u prostoru na pomorskom dobru prema posebnim propisima kojima se uređuje građenje ne smatraju se građenjem, odnosno takvi radovi spadaju pod radove koji se mogu izvoditi u okviru redovnog upravljanja pomorskim dobrom za koje je prema Zakonu o pomorskom dobru vodi brigu i nadzor jedinica lokalne samouprave.
Radovi nasipavanja pomorskog dobra koji su se kasnije odvijali su radovi koji se smatraju građenjem i mogu se isključivo izvoditi u okviru zahvata za koje je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu i dokumentaciju vezanu za zaštitu okoliša. Kada smo zaprimili prijavu nezakonitih radova, isto je proslijeđeno inspekciji pomorskog dobra, odnosno Ministarstvu s prvom prijavom", odgovorio nam je pročelnik JUO-a Roko Matijaš.
Naime, kako je kazao pročelnik Matijaš, u prvoj prijavi nisu bili dužni prijavu proslijediti nadležnim institucijama jer, kako kažu, takav oblik nadzora vodi jedinica lokalne samouprave. Kao što je i samo Ministarstvo kazalo, Općina je imala ovlastiti postupati.
No, prema ranijim tvrdnjama Općine, ista nije mogla postupati jer nisu imali zaposlenog pomorskog redara. Dok su se institucije odlučile povući potez i izaći na teren, izvođač nelegalnih radova s teškom mehanizacijom je nestao.
Stoga nas je zanimalo kako napreduje istraga te kada će obala biti vraćena u prvobitno stanje. Pročelnik nije kazao kada će to biti, rekao je tek da će troškove snositi graditelj, odnosno investitor kada se utvrdi.
Ni iz Ministarstva nam nisu mogli otkriti daljnje korake, tek su kratko odgovorili: "Budući da je postupak u tijeku, u ovom trenutku ne možemo detaljnije odgovoriti na postavljena pitanja, već ćemo isto moći po završetku postupka."
Načelnik bivši HDZ-ovac. Mještani ga rušili
Podsjetimo, načelnik Općine Marina je nekadašnji HDZ-ovac, a današnji nezavisni Ante Mamut. Na vlasti je već 16 godina, a javnosti je poznat po previranjima unutar HDZ-ovih redova koji su završili njegovim napuštanjem te političke stranke.
Medijske stupce nastavilo je puniti nezadovoljstvo mještana. Početkom su godine prosvjedovali između ostalog jer ih načelnik, tvrde, nije zaštitio od pokušaja proširenja kamenoloma na njihove maslinike. Posebno su mu zamjerali jer je za državnu geodetsku izmjeru prijavio samo građevinsko, a ne poljoprivredno zemljište koje im je važno.
U srpnju prošle godine mještani su mu se usprotivili i pokušali ga srušiti referendumom. Sve je kulminiralo kada je od mještana naselja Sevid tražio donaciju od 2000 eura za komunalne radove i zaprijetio da neće dobiti priključak za vodu ako to ne plate.
Kazne za devastaciju i do 130 tisuća eura
Kazne za devastaciju sežu i do 130 tisuća eura, a u ovom slučaju još uvijek se ne zna tko će biti kažnjen za nelegalne radove. Prema najnovijim izmjenama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama iz 2023. godine, uvedene su značajne promjene, a propisane su novčane kazne i za jedinice lokalne samouprave.
Novčanom kaznom u iznosu od 6 tisuća do 130 tisuća eura kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba koja bez pravne osnove propisane Zakonom između ostalog gradi ili obavlja druge radove ili zahvate u prostoru pomorskog dobra ili nasipava more protivno odredbama ovoga Zakona.
Kaznom do 130 tisuća eura kaznit će se i jedinica lokalne samouprave ako ne postupi sukladno Zakonu, dok će se fizička osoba kazniti novčanom kaznom od 1000 do 6000 eura za spomenuti prekršaj.

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati