MIROVINSKOM reformom od prije 25 godina uvedeni su fondovi individualizirane štednje. Umjesto da uplaćujete u "protočni bojler" - za mirovine sadašnjih umirovljenika, a netko drugi sutra za vas - vi štedite, odnosno investirate sami za sebe. Sustav "protočnog bojlera" zove se generacijska solidarnost ili I. stup, a vaša štednja II. stup.

Razlog reforme bila je neodrživost sustava zbog sve većeg broja umirovljenika u odnosu na zaposlene. Ideja je bila da će II. stup poslovati tako dobro da će s vremenom riješiti taj problem. Od tada se 5% bruto plaće uplaćuje u II. stup. Plan je bio da se to s vremenom znatno poveća i da građani u konačnici mirovinu dobivaju prvenstveno od svoje štednje, tj. investicija. To nikad nije uvedeno, prvenstveno zbog slabih rezultata mirovinskih fondova.

Zašto se građani vraćaju u prvi stup

Sada se čak 70% građana pri odlasku u mirovinu vraća u I. stup, tako da svoj udio u fondovima prepuštaju državi, a zauzvrat cijelu mirovinu dobivaju iz I. stupa. Pritom 90% njih bira maksimalnu jednokratnu isplatu, a čak 40% fiksnu mirovinu umjesto inflacijski usklađene. To indicira da mnogima od njih nije bilo isplativo ostati u II. stupu, nego im dio novca treba što prije. Ako je tako, radi se o financijski ranjivim ljudima, upravo onima za koje je to loša financijska strategija.

Druga skupina ljudi koji ostaju oni su koji su imali vrlo velike plaće, pa bi prelaskom u uravnilovku I. stupa prošli još gore. Ni oni, dakle, ne ostaju u II. stupu jer je to dobra vrijednost, nego zato što je alternativa gora.

Problem su loši investicijski rezultati

Razlog su loši investicijski rezultati.

Fondovi drugog stupa podijeljeni su u tri kategorije: A, B i C. One se razlikuju po investicijskoj strategiji i riziku.

Tri kategorije mirovinskih fondova

Kategorija A najrizičnija je, ali ima i očekivano najveći prinos, te može imati do 70% neto imovine u dionicama. Kategorija C najkonzervativnija je, s najviše 10% imovine u dionicama. Kategorija B trebala bi biti manje rizična od A, dinamičnija od C, uz najviše 40% imovine u dionicama.

Kategorija B na kraju 2025. imala je oko 90% ukupne imovine obveznih mirovinskih fondova.

Zašto su B fondovi ključni

Limiti ulaganja mijenjali su se s vremenom, ali za najvažnije, B fondove, uglavnom je oko pola imovine moralo biti uloženo u obveznice Hrvatske i OECD-a. Pri uvođenju reforme znalo se da je polovica portfelja u obveznicama previše za ciljanu svrhu, ali smatralo se da će se time smanjiti tranzicijski trošak, pa će se to s vremenom olabaviti. To nije provedeno, uglavnom zbog loše izvedbe fondova.

Prinos po kategorijama fondova

Indekse MIREX A, B i C objavljuje HANFA i prosječna je vrijednost jedinice obveznih mirovinskih fondova iste kategorije.

Pogledaj cijeli grafikon sa svim mogućnostima 

Prinos treba gledati nakon inflacije

Ako je cijena fonda porasla, ali je inflacija ista ili veća, oplođivanja sredstava nema. Zato je za mirovinske fondove važnije gledati realni prinos, tj. umanjen za inflaciju.

U zadnjih pet godina MIREX-B je nominalno porastao oko 35,3%, ali nakon inflacije samo oko 0,3%. Dakle, prosječni račun kategorije B u tom razdoblju realno nije zaradio ništa! I to u jednom od najboljih vremena za tržišta kapitala ikada! Jasno je da tako mirovinska reforma ne može isporučiti rezultate.

Pogledaj cijeli grafikon sa svim mogućnostima

Pogledajmo sada realne prinose svih kategorija fondova u zadnjih 5 godina:

Pogledaj cijeli grafikon sa svim mogućnostima

Ne posluju svi fondovi isto

I unutar iste kategorije razlike mogu biti velike. U kategoriji B, u zadnjih pet godina Erste B je realno zaradio 10,8%, PBZ B 7,0%, AZ B je -2,0%, a Raiffeisen B -10,2%.

Pogledaj cijeli grafikon sa svim mogućnostima

Usporedba s referentnim indeksima

No, najvažnije pitanje nije je li fond bio bolji od drugog, nego koliko je uspješan u odnosu na referentni indeks. Za kategoriju A referentni indeks je CROBEXtr, indeks ukupnog prinosa (s dividendama) dionica na Zagrebačkoj burzi.

Za kategorije B i C trebat ćemo i CROBIStr, ukupni prinos obveznica na Zagrebačkoj burzi.

Oni nisu savršeno precizni jer mirovinski fondovi ulažu i na druga tržišta, ne samo u hrvatsko. Ali ta ograda zapravo više ide u korist upraviteljima: neka druga tržišta, primjerice slovensko ili američko tržište, rasla su još snažnije od domaćeg. Profesionalnije bi bilo da mirovinski fondovi sami javno objavljuju benchmark s kojim ih treba uspoređivati s obzirom na narav portfelja, ali to ne čine.

Pa tako: u zadnjih pet godina MIREX-A je realno porastao 24,4%, a CROBEXtr realno 82,0%, što znači da je referentni indeks nadmašio fond za oko 57,6 postotnih bodova.

Pogledaj cijeli grafikon sa svim mogućnostima

Kategorija B je mješovitija: ima manje dioničkog prinosa i rizika od A. Zato je uspoređujemo s referentnim indeksom sastavljenim od 50% CROBEXtr-a i 50% CROBIStr-a, odnosno kombinacijom domaćeg dioničkog i obvezničkog indeksa.

U zadnjih pet godina MIREX-B je realno porastao 0,3%, a 50/50 benchmark 27,8% i bio bolji za čak 27,5 postotnih bodova!

Pogledaj cijeli grafikon sa svim mogućnostima

Kategorija C jedina je ostvarila bolji rezultat od referentnog indeksa: MIREX-C je realno izgubio 22,3%, a CROBIStr 26,4%. To ipak nije dobra vijest jer su oba realno izgubila velik dio kupovne moći.

C je zamišljena kao najkonzervativnija kategorija za članove s vrlo niskom tolerancijom rizika ili one blizu mirovine. Nakon izmjena koje su stupile na snagu 1. travnja 2024. više nema automatskih prelazaka iz B u C, ali slab rezultat C kategorije i dalje je važan: konzervativniji portfelj ne znači nužno zaštitu kupovne moći.

Pogledaj cijeli grafikon sa svim mogućnostima

Usporedba s NBIM-om kroz godišnje prinose

Norveški Government Pension Fund Global, kojim upravlja NBIM, često se naziva najpoznatijim "mirovinskim" fondom na svijetu, ali strogo gledano nije klasični mirovinski fond nego fond nacionalnog bogatstva, osnovan da dugoročno ulaže prihode Norveške od nafte i plina za sadašnje i buduće generacije. Često se koristi kao korisna referentna točka za dugoročno upravljanje javnom imovinom.

Na kraju 2025. fond je vrijedio 21.268 milijardi norveških kruna, odnosno oko 1,8 bilijuna eura. Oko 71,3% portfelja bilo je u dionicama, 26,5% u obveznicama, a manji dio u nekretninama i infrastrukturi za obnovljive izvore energije. Zanimljivo je da, iako im je misija najprije "zaštititi", a tek onda povećati imovinu, ipak ovako puno ulažu u dionice.

Na prikazu ispod, koji prikazuje realne prinose u zadnjih 10 godina, NBIM je ostvario 60,2% prinosa, a MIREX-B 16,7%. NBIM je zaradio 3,6 puta više, odnosno 260% više. Za transformaciju nominalno - realno koristili smo hrvatsku inflaciju radi usporedivosti.

Pogledaj cijeli grafikon sa svim mogućnostima

Izvedbu mirovinskih fondova možete detaljno istražiti na interaktivnom alatu na ovom linku.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala