EUROPSKI čelnici uvjereni su da Vladimir Putin nije iskren u pogledu postizanja mirovnog sporazuma. Zbog toga su osmislili strategiju - udovoljavat će i hvaliti Donalda Trumpa sve dok i sam ne dođe do istog zaključka i shvati da mora zauzeti oštriji stav prema Kremlju, piše Politico.

S europske strane, ovaj se pristup smatra dobitnom kombinacijom. Bili bi, kažu, oduševljeni ako se pokaže da su u krivu i američki predsjednik uspije ispregovarati kraj rata u Ukrajini uz čvrsta sigurnosna jamstva. Ipak, primarni plan svodi se na razotkrivanje blefa ruskog vođe i lobiranje za još strože sankcije.

Macronov stav: Putin ne želi mir

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je uložio goleme napore kako bi diplomatskim putem spriječio rat u Ukrajini, sada najotvorenije tvrdi da Putin nije ozbiljan po pitanju mira te da ostaje predan cilju uništenja neovisne i demokratske Ukrajine.

"Mislim li da predsjednik Putin želi mir? Odgovor je ne. Ako želite moje najdublje uvjerenje: Ne. Mislim li da predsjednik Trump želi mir? Da", izjavio je Macron prije odlaska na razgovore u Washington. "Ne mislim da predsjednik Putin želi mir. Mislim da želi kapitulaciju Ukrajine. To je ono što je predložio."

Umjesto nuđenja ustupaka za mirovni sporazum, Putin od Kijeva zahtijeva još teritorija, uključujući ključne ukrajinske obrambene linije koje bi mu omogućile dublji prodor u zemlju. Uz to, izričito odbija prisutnost NATO snaga kao jamstvo sigurnosti nakon rata, što je za Kijev ključan uvjet.

Europski konsenzus i optimizam

Dok traju pripreme za mogući summit Rusije i Ukrajine, europski čelnici održali su niz hitnih sastanaka kako bi uskladili svoj odgovor i razmijenili obavještajne podatke nakon rasprava u Bijeloj kući. Prema izjavama petorice diplomata koji su željeli ostati anonimni, većina se slaže s Macronom. Iako su izrazili duboki skepticizam oko toga hoće li Kremlj pregovarati u dobroj vjeri, optimistični su da će Washington kazniti Rusiju ako se pokaže da je upravo Putin najveća prepreka miru.

"Jasno je da ako se nađemo u situaciji u kojoj Putin dokaže da ne želi okončati rat, to će prisiliti Trumpa na djelovanje i ojačati argumente za sankcije", rekao je jedan diplomat. Europljani smatraju američke sankcije ključnima, a mnogi tvrde da je Putin bio prisiljen na sastanak s Trumpom tek nakon što je Washington uveo visoke carine Indiji zbog kupnje ruske nafte.

Sljedeći korak mogla bi biti eskalacija sankcija kako bi se ograničila ključna ruska trgovina s Kinom. Drugi diplomat potvrdio je da saveznici podržavaju američku inicijativu "zato što će to biti jasan test ruskih namjera". Treći je dodao da će sigurnosna jamstva pomoći Ukrajini da "pregovara s pozicije snage", dok će sankcije osigurati da saveznici "imaju utjecaj na Putina".

Podsjetimo, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, Macron, britanski premijer Keir Starmer i talijanska premijerka Giorgia Meloni otputovali su u Washington kako bi podržali ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na sastanku s Trumpom. Sastanak je uslijedio samo nekoliko dana nakon što je američki čelnik ugostio Putina na Aljasci, tvrdeći da je postignut napredak po "mnogim točkama".

"Ovo je stalna vježba upravljanja Trumpom za sve – uključujući i Putina, usput rečeno", rekla je za Politico Fiona Hill, bivša Trumpova savjetnica. "Ali mislim da su u ponedjeljak odradili dobar posao koliko se moglo očekivati." Dodala je kako je najbolje čemu su se mogli nadati sa summita na Aljasci "nešto s čime bi mogli raditi – i čini se da je bilo nečega, iako je vizualni dojam bio užasan".

Igra pohvala i pritiska

Zapadni partneri obasuli su Trumpa pohvalama, zahvaljujući mu na organizaciji razgovora, te su izrazili olakšanje nakon što je dao jamstva da će SAD imati ulogu u sigurnosnim garancijama za Ukrajinu. Iza zatvorenih vrata, međutim, fokus je na pripremi novih, oštrih ekonomskih sankcija ako Moskva odbije okončati invaziju.

"Svi prolaze kroz formalnosti", rekao je četvrti diplomat. "Ali ne znamo koji je Putinu krajnji cilj. Što će motivirati Putina da da bilo kakve ustupke? Ne znam."

U međuvremenu, pritisak za mirovne razgovore postaje sve veći problem za ruskog vođu. Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov poručio je da Moskva ne odbija razgovore, ali inzistira da se summit mora pripremati "korak po korak". Putin je čak predložio održavanje summita u Rusiji, što je odmah odbačeno.

Crvene linije

Jedan njemački dužnosnik izjavio je kako ovo oklijevanje postaje ključan test ruske ozbiljnosti. S druge strane, europska diplomacija ubrzano djeluje. Održan je izvanredni sastanak veleposlanika EU, a očekuje se da bi konkretan mirovni prijedlog mogao biti predstavljen Zelenskom i Putinu u roku od tjedan dana.

Trump je natuknuo da bi se američke zračne snage mogle koristiti u Ukrajini, dok bi europske zemlje mogle rasporediti trupe za zaštitu zemlje. Ipak, zapadni saveznici morali su prilagoditi svoje "crvene linije" kako bi se uskladili s njim. Tako je EU, čini se, ublažio svoj zahtjev da Rusija prihvati prekid vatre prije početka pregovora.

"Bilo je nade da bi Trump mogao promijeniti mišljenje o pitanju prekida vatre. To se nije dogodilo", rekao je peti diplomat. No, najvažnije od svega, čini se da je i sam Trump počeo javno sumnjati u Putinove namjere.

"Saznat ćemo o predsjedniku Putinu u sljedećih nekoliko tjedana… Moguće je da on ne želi postići dogovor", izjavio je američki predsjednik za Fox News. "Nadam se da će predsjednik Putin biti dobar, a ako ne bude, to će biti teška situacija."