EUROPA se suočava s velikim "nedostacima" u svojim vojnim sposobnostima, što je čini "nespremnom" u trenutku dok se rat u Ukrajini nastavlja. Četiri godine rata u Ukrajini, kao i nova sigurnosna strategija administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa koja prisiljava europske zemlje na preispitivanje obrambenih politika, potaknule su napore za jačanje vojnih kapaciteta, objavio je Međunarodni institut za strateške studije (IISS) u svom godišnjem izvješću, piše France 24.

Izdanje izvješća "Military Balance" za 2026. godinu, koje je izradio londonski institut, napominje da Sjedinjene Države nastoje preusmjeriti svoje napore na zaštitu vlastitog teritorija. Posljedično, američki čelnik nastavlja poticati saveznike na "veću podjelu tereta" u vojnoj potrošnji, kako u Europi tako i u azijsko-pacifičkoj regiji, kao odgovor na rastući utjecaj Kine.

Vojna potrošnja

U 2025. godini globalna vojna potrošnja porasla je za 2.5 posto na 2.63 bilijuna dolara, što je sporiji tempo nego u proteklih pet godina. To je djelomično bilo zbog pada američkog obrambenog proračuna - pada koji vjerojatno neće potrajati, s obzirom na to da se očekuje da će obrambena potrošnja Trumpove administracije prvi put premašiti bilijun dolara u 2026. godini.

Dio toga će, kako navodi IISS, posebno financirati američki projekt proturaketnog štita "Zlatna kupola". Nasuprot tome, vojna potrošnja u Europi nastavila je rasti "rekordnim razinama" i dosegnula 562.9 milijardi dolara, što je porast od 12.6 posto na godišnjoj razini, potaknut najviše Njemačkom.

Zemlje NATO-a, pod pritiskom Amerike i suočene s povećanom prijetnjom iz Rusije, obvezale su se podići nacionalne obrambene proračune na 5.0 posto BDP-a do 2035. godine. Ipak, mogle bi biti ograničene svojim "ograničenim fiskalnim prostorom", upozorio je IISS.

Rat u Ukrajini

Izvješće IISS-a, objavljeno na četvrtu godišnjicu ruske invazije na Ukrajinu, navodi kako je teško zamisliti da će rat uskoro završiti. "Zapadne procjene ruskih gubitaka u ljudstvu variraju, ali sada bi mogle ukupno iznositi više od milijun ubijenih ili ranjenih", dodaje se u izvješću.

Unatoč tome, "Rusija se uspjela prilagoditi, regenerirati i održati svoje sposobnosti". Ruski rat u Ukrajini potaknuo je "brzu i kontinuiranu evoluciju tehnologija - posebno u dizajnu i korištenju bespilotnih sustava i umjetne inteligencije - kao i u taktikama i ciklusima obrambene proizvodnje", smatra IISS. N

o, eventualni kraj sukoba ovisit će o "odlukama donesenim u stranim prijestolnicama" koje će "igrati važnu ulogu u oblikovanju putanje rata". To je posebno važno "s obzirom na oslanjanje obje strane na vanjsku potporu za materijal".

Istočni blok NATO-a

Izvješće IISS-a istaknulo je napore NATO-a da ojača svoj istočni blok protiv potencijalne prijetnje, ukazujući na upade dronova u Poljsku prošlog rujna. "Nažalost po europske oružane snage, postoji nedostatak sposobnosti, što ih ostavlja nespremnima za vrstu velikih napada s kakvima se suočava Ukrajina", navodi se.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte u lipnju je pozvao savez da poveća svoju protuzračnu i proturaketnu obranu za 400 posto. Nazivajući to "ambicioznim ciljem", IISS je zaključio da "NATO ima još dug put pred sobom". Poduzeti su koraci za rješavanje tih "nedostataka", uključujući njemačku inicijativu European Sky Shield, "koja ima za cilj popuniti praznine u protuzračnoj obrani nabavom gotovih sustava".

Baltičkim državama i Poljskoj pridružila se Finska u programu Baltičkog zida dronova najavljenom početkom 2025. godine. Iste su zemlje najavile povlačenje iz ključnog sporazuma kako bi potencijalno obnovile korištenje protupješačkih mina duž svojih granica.

Iran oslabljen, Kina jača

Iranske ambicije "pretrpjele su velike zastoje" od napada Hamasa na Izrael u listopadu 2023. "i tijekom Dvanaestodnevnog rata između Izraela i Irana u lipnju 2025.", navodi se u izvješću. "Pretrpio je značajnu štetu na svojim nuklearnim i raketnim postrojenjima" tijekom izraelskih i američkih napada u lipnju 2025.

To bi ga moglo navesti da traži bližu suradnju s Kinom i Rusijom kako bi obnovio svoje sposobnosti, objavio je IISS. Iranski tradicionalni saveznici na Bliskom istoku, poput libanonskog Hezbollaha, također su oslabljeni izraelskom vojnom akcijom.

To postavlja "ozbiljna pitanja o tome može li Iran održati sadašnje razine vojne potrošnje - i doista svoj status u ravnoteži snaga u regiji - dok istovremeno upravlja gospodarstvom i suzbija građanske nemire". U međuvremenu, kineski "obrambeni proračun nadmašuje širu" azijsko-pacifičku regiju, čineći oko 44 posto regionalne potrošnje.

Velika vojna parada održana 3. rujna povodom 80. godišnjice završetka Drugog svjetskog rata "poslala je i političke i vojno-operativne signale", objavio je institut. Prvi put je javno potvrđena pekinška "nuklearna trijada" zračnih, podmorničkih i kopnenih sposobnosti. Antikorupcijska čistka u vojsci također nije odvratila Peking od povećanja broja upada u tajvansku zonu protuzračne obrane.