ZNANOST je pokazala da planeti i zvijezde ne mogu utjecati na ljudske osobine i sudbine jer ne postoji nijedna poznata sila u prirodi koja bi to omogućila. Većina planeta, a osobito zvijezda, previše je daleko od Zemlje da bi djelovala na život na njoj bilo kojom od četiriju fundamentalnih sila – jakom i slabom nuklearnom silom, elektromagnetizmom ili čak gravitacijom.

Čimbenici u okolišu mogu djelovati

Međutim, neka istraživanja sugeriraju da bi mogla postojati veza između sezone začeća ili rođenja i pojedinih osobina ličnosti i zdravstvenih ishoda.

Kao mogući čimbenici navode se izloženost svjetlu, temperaturama, sezonskim infekcijama i prehrani dostupnoj tijekom trudnoće.

Treba naglasiti da su takve povezanosti često slabe te da ih je uglavnom teško razdvojiti od drugih utjecaja.

Veza između začeća i debljine

Međutim, u novoj studiji objavljenoj u prestižnom časopisu Nature Metabolism, znanstvenici su otkrili da ljudi začeti u hladnijim mjesecima imaju aktivnije smeđe masno tkivo, manje visceralne masti i niži indeks tjelesne mase (BMI). Ključni mehanizam mogao bi biti epigenetski "otisak" koji se formira prije ili u trenutku začeća.

Rezultati sugeriraju da mjesec začeća može dugoročno utjecati na to koliko ćemo biti skloni nakupljanju masnog tkiva.

Prema istraživanju japanskih znanstvenika sa Sveučilišta Tohoku, osobe začete u hladnijem dijelu godine, između sredine listopada i sredine travnja, imale su aktivnije smeđe masno tkivo, veću potrošnju energije i manji udio opasne visceralne masti u odnosu na one začete u toplijim mjesecima.

Potvrda na ljudima nakon pokusa na miševima

Već su neke ranije studije na miševima pokazale da hladnoća može izazvati epigenetske promjene u spermijima koje se prenose na potomstvo.

Kada su japanski istraživači ta otkrića pokušali primijeniti na ljude, otkrili su da su osobe začete tijekom hladnih mjeseci imale 3.2 posto veću vjerojatnost da će imati aktivno smeđe masno tkivo, dok su one začete u toplijim mjesecima češće bile bez njega.

Pokusi na ljudima i stvarne temperature

U novoj studiji ispitanici su bili izloženi temperaturi od 19°C tijekom dva sata. Istraživači su mjerili aktivnost njihove smeđe masti pomoću PET/CT skeniranja – i nakon izlaganja hladnoći i nakon boravka na sobnoj temperaturi.

Aktivnost smeđe masti bila je znatno viša kod osoba začetih u hladnijim dijelovima godine, između 1. siječnja i 15. travnja te od 17. listopada do 31. prosinca, u usporedbi s onima začetima u toplijem dijelu godine, između 16. travnja i 16. listopada.

U studiji su u obzir uzeti i stvarni meteorološki podaci – temperatura zraka i njezine dnevne oscilacije u razdoblju začeća – a podaci su pokazali sličnu povezanost s aktivnošću smeđe masti.

"Jedna od glavnih prednosti naše studije je detaljna procjena aktivnosti smeđe masti uz pomoć zlatnog standarda i velik uzorak zdravih sudionika", istaknuli su autori.

"Naš dobro osmišljen pristup i najveći uzorak u ovom području omogućili su nam dokumentiranje međugeneracijskog utjecaja izloženosti hladnoći na aktivnost smeđe masti kod ljudi."

Kako smeđa mast štiti od debljanja?

Za razliku od bijele masti, koja skladišti energiju, smeđa mast sagorijeva kalorije kako bi stvarala toplinu. Aktivacija ovog tkiva povezana je s poboljšanom regulacijom glukoze, smanjenjem upalnih procesa i manjim rizikom od metaboličkih bolesti poput dijabetesa tipa 2. Zbog toga se to tkivo u znanstvenim krugovima sve češće spominje kao metabolički saveznik protiv debljine.

Kako je provedeno istraživanje?

Znanstvenici su u studiji pratili 356 zdravih japanskih muškaraca u dobi od 20 do 39 godina. Mjerili su im tjelesnu masu, udio visceralne masti, dnevnu potrošnju energije i razinu aktivnosti smeđe masti.

Osobe začete u hladnijim mjesecima imale su u prosjeku niži BMI (oko 22), više smeđe masti i trošile su više kalorija u mirovanju – što ukazuje na viši bazalni metabolizam.

Epigenetski tragovi klime prije začeća

Znanstvenici smatraju da su vanjski uvjeti u trenutku ili neposredno prije začeća mogli epigenetski reprogramirati spolne stanice, osobito spermije, te ostaviti trajni trag u načinu na koji će se metabolizam razviti.

"Znamo da okoliš može epigenetski reprogramirati stanice. Naše istraživanje sugerira da se to može dogoditi čak i prije začeća, osobito u kontekstu temperaturne izloženosti roditelja", rekao je voditelj studije Takeshi Yoneshiro.

Analiza je pokazala da je vrijeme začeća imalo veći utjecaj na metabolizam nego sam mjesec rođenja, što upućuje na to da su ključni biološki signali prisutni vrlo rano tijekom razvoja embrija, već u fazi zigote i blastociste.

Zanimljive implikacije

Autori ističu da bi ovi nalazi, ako se potvrde na većim uzorcima i u drugim populacijama, mogli imati važne implikacije za prevenciju pretilosti, pa čak i za razvoj personaliziranih intervencija u planiranju trudnoće.

"Ako znamo da izloženost hladnoći može dugoročno utjecati na metabolizam, možda ćemo jednog dana moći savjetovati parove koji planiraju dijete da obrate pozornost na okolišne uvjete – ili čak razviti terapije koje oponašaju takve uvjete", zaključuje Yoneshiro.

Ipak, naglašava da je riječ o korelaciji, a ne uzročno-posljedičnoj vezi: "Otkrili smo povezanost, ne uzročnost. Potrebna su dodatna istraživanja kako bismo potvrdili mehanizme i testirali ih u različitim populacijama."