PEDESET i dva posto građana ima povjerenje u Europsku uniju što je najbolji rezultat od 2007. godine, pokazuju rezultati najnovijeg Eurobarometra objavljeni danas.

Prema istraživanju provedenom od 26. ožujka do 22. travnja ove godine u svih 27 država članica, 52 posto građana sklono je vjerovati Europskoj uniji. U Hrvatskoj je takvih nešto manje, 50 posto. To je najviša razina povjerenja u posljednjih 18 godina. Najviše povjerenja imaju mladi u dobi od 15 do 24 godine, kojih je 59 posto sklono imati povjerenje u Europsku uniju.

Povjerenje u nacionalne parlamente i vlade znatno je manje. Na razini EU-a 37 posto ispitanika sklono je vjerovati nacionalnom parlamentu, a nacionalnoj vladi 36 posto. U Hrvatskoj je 34 posto ispitanika sklono imati povjerenje u Sabor i u vladu.

Istraživanje je pokazalo dosad najveću potporu zajedničkoj valuti euru, 74 posto u EU27 i 83 posto u europodručju.

Hrvate najviše brine inflacija

Na pitanje koja su dva najveća problema s kojima se suočava vaša zemlja, Hrvati su na prvo mjesto stavili inflaciju i rast životnih troškova (54 posto), a na drugom mjestu je ekonomska situacija (25 posto).

I na razini EU-a inflacija je na prvom mjestu, ali u znatno manjem postotku (31 posto), a na drugom mjestu je također ekonomska situacija (20 posto).

Na upit koja su dva najveća izazova s kojima je EU trenutačno suočena, na prvom je mjestu ruska agresija na Ukrajinu, 34 posto u Hrvatskoj i 27 posto u EU-u. Na drugom mjestu je međunarodna situacija, 27 posto u Hrvatskoj, 24 posto u EU-u.

Optimizam Hrvata

Hrvati su se pokazali optimističniji u odgovorima na pitanja kakvu ekonomsku situaciju očekuju u sljedećih 12 mjeseci. Njih 26 posto smatra da će situacija biti bolja, 41 posto da će biti ista, a 32 posto da će biti lošija. U EU-u 20 posto ispitanika smatra da će biti bolja, 39 posto da će biti ista, a 40 posto da će biti lošija.

Potpuno pozitivnu sliku o EU-u ima 43 posto ispitanika i u Hrvatskoj i na razini EU-a. Neutralnih po tom pitanju u Hrvatskoj je 40 posto, a u EU-u 38 posto. Solidna većina je optimistična po pitanju budućnosti EU-a, 62 posto na razini EU-a i 63 posto u Hrvatskoj.

Kada je riječ o prioritetima proračuna EU-a, europski građani željeli bi da se najviše izdvaja za obranu i sigurnost (43 posto), zapošljavanje, socijalna pitanja i javno zdravlje (42 posto) te obrazovanje, osposobljavanje, mlade, kulturu i medije (34 posto).

U pogledu ruskog rata protiv Ukrajine, 80 posto europskih ispitanika slaže se s prihvatom u EU osoba koje bježe od rata (76 posto u Hrvatskoj), dok više od tri četvrtine Europljana (76 posto) podupire pružanje financijske i humanitarne pomoći Ukrajini (79 posto u Hrvatskoj).

Gotovo tri četvrtine, 72 posto građana EU-a podupire gospodarske sankcije protiv ruske vlade, poduzeća i pojedinaca (u Hrvatskoj 73 posto), dok 60 posto odobrava da EU Ukrajini dodijeli status zemlje kandidatkinje (u Hrvatskoj 74 posto), a 59 posto slaže se s financiranjem EU-a za kupnju i opskrbu Ukrajine vojnom opremom (u Hrvatskoj 69 posto).