ADMINISTRACIJA Donalda Trumpa planira iskoristiti pregovore o carinama kako bi izvršila pritisak na američke trgovinske partnere da smanje svoje poslovanje s Kinom, tvrde izvori upoznati s razgovorima za Wall Street Journal.

Cilj je natjerati partnere da izoliraju kinesko gospodarstvo u zamjenu za smanjenje trgovinskih i carinskih prepreka koje je nametnula Bijela kuća. Američki dužnosnici u pregovorima s više od 70 zemalja planiraju od njih tražiti da zabrane kineskim tvrtkama slanje robe preko svojih teritorija, onemoguće kineskim firmama preseljenje na njihova tržišta kako bi izbjegle američke carine te spriječe ulazak jeftinih kineskih industrijskih proizvoda u vlastita gospodarstva.

Mjere su osmišljene kako bi bacile kinesko gospodarstvo na koljena i prisilile Peking na pregovore s manjim utjecajem uoči mogućih razgovora između Trumpa i kineskog predsjednika Xi Jinpinga. Konkretni zahtjevi razlikovat će se od zemlje do zemlje, ovisno o njihovoj razini povezanosti s kineskim tržištem.

Bijela kuća i američko ministarstvo financija odbili su komentirati ove informacije.

Trump želi natjerati države da biraju između SAD-a i Kine

Ideja je već predstavljena u početnim razgovorima s nekim zemljama, tvrde izvori upoznati s pregovorima. Sam Trump nagovijestio je strategiju u utorak, rekavši za Fox da bi mogao tražiti od zemalja da biraju između SAD-a i Kine. Komentar je dao odgovarajući na pitanje o Panami koja je odlučila ne obnoviti svoju ulogu u kineskoj Inicijativi Pojas i put.

Jedan od glavnih stratega ovog plana je ministar financija Scott Bessent, koji je preuzeo vodeću ulogu u trgovinskim pregovorima otkako je Trump 9. travnja najavio 90-dnevnu pauzu na uzajamne carine za većinu zemalja, ali ne i za Kinu.

Prema izvorima, Bessent je iznio ideju Trumpu na sastanku u Mar-a-Lagu 6. travnja, naglašavajući da bi izvlačenjem ustupaka od partnera mogli spriječiti Peking i kineske tvrtke da zaobiđu američke carine, kontrole izvoza i druge ekonomske mjere.

Šira strategija izolacije kineskog gospodarstva

Ova taktika dio je šire Bessentove strategije za izolaciju kineskog gospodarstva, koja sve više dobiva podršku unutar Trumpove administracije. Iako se još vode rasprave o razmjerima i težini američkih carina, većina dužnosnika podržava Bessentov pristup Kini.

Plan uključuje odvajanje Kine od američkog gospodarstva carinama, a moguće i isključivanje kineskih dionica s američkih burzi. Bessent nedavno nije isključio mogućnost da administracija pokuša delistirati kineske dionice, rekavši za Fox Business da je ta opcija na stolu. Ipak, konačni cilj američke politike prema Kini još nije potpuno jasan.

Bessent ističe da još uvijek postoji prostor za pregovore o mogućem trgovinskom sporazumu između SAD-a i Kine, ali bi u njima morali sudjelovati Trump i Xi. Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt pročitala je u utorak Trumpovu izjavu u kojoj se navodi da dogovor nije na vidiku.

"Lopta je na kineskoj strani. Kina mora sklopiti dogovor s nama. Mi ne moramo sklapati dogovor s njima. Kina želi ono što mi imamo - američkog potrošača", izjavila je Leavitt.

Kina vodi vlastitu diplomatsku ofenzivu

Prema nekim izvorima, pojedine zemlje još nisu primile zahtjeve vezane uz Kinu, no priznaju da su pregovori još u ranoj fazi. Očekuje se da će administracija s vremenom sve više postavljati zahtjeve vezane uz Kinu.

Bessent je već ranije tražio antikineske obveze od američkih partnera. U veljači je rekao da je Meksiko ponudio usklađivanje svojih carina prema Kini s američkima, u sklopu pregovora oko carina koje je Trump nametnuo zbog trgovine fentanilom. Ipak, ta ponuda nije naišla na široku podršku u administraciji.

U međuvremenu, Bessent je preuzeo još značajniju ulogu u trgovinskim pregovorima, predvodeći razgovore o uzajamnim carinama nakon Trumpove najave o 90-dnevnoj pauzi. Sastavio je i popis zemalja za koje vjeruje da bi uskoro mogle postići sporazume sa SAD-om, uključujući Japan, Veliku Britaniju, Australiju, Južnu Koreju i Indiju.

S druge strane, Kina provodi vlastitu trgovinsku diplomaciju. Ovaj tjedan predsjednik Xi posjetio je Vijetnam - jednog od najvećih američkih trgovinskih partnera koji je teško pogođen Trumpovim carinama - i potpisao desetke gospodarskih sporazuma s vladom u Hanoiju.

Prema Petru Harrellu, bivšem višem direktoru za međunarodnu ekonomiju u Vijeću za nacionalnu sigurnost predsjednika Joea Bidena, Kina Trumpov pristup recipročne trgovine vidi kao priliku. No Harrell dodaje da su kineske mogućnosti za suprotstavljanje ograničene.

Dok SAD ostaje "ogroman neto uvoznik", Kina sve više smanjuje svoje uvoze iz ostatka svijeta i okreće se samodostatnosti. "Kina neće zamijeniti SAD kao izvor potražnje za proizvodima koje proizvode brojne zemlje u razvoju", rekao je Harrell na panelu na Pravnom fakultetu Sveučilišta Georgetown. "Ekonomski gledano, Kina će se suočiti s izazovima, ali čini se da vrlo vješto vodi političku igru."