CARINE koje je uveo aktualni američki predsjednik Donald Trump izazvale su potres na svjetskim burzama i postavlja se pitanje: ide li svijet prema recesiji?

Za početak, važno je reći da kretanja na burzi ne moraju nužno odražavati stvarno stanje gospodarstva. Pad cijena dionica ne znači automatski i pad gospodarstva. No, ponekad ipak znači.

Ovakvi veliki padovi vrijednosti na burzama ukazuju na to da su ulagači počeli drukčije gledati na buduću dobit kompanija koje čine globalna tržišta. Razlog za zabrinutost je jasan – uvođenje carina znači veće troškove poslovanja i manju zaradu, a samim time i opasnost od slabljenja rasta gospodarstva, gubitka radnih mjesta i slabljenja kupovne moći.

To ne znači da je recesija neizbježna, ali je sada svakako izglednija nego prije Trumpovih najavljenih carina – koje su po razmjerima i opsegu najjače u posljednjih sto godina.

Recesija se službeno definira kao razdoblje u kojem ukupna potrošnja građana, države i izvoz padaju dva uzastopna tromjesečja.

Zabrinjavajući znakovi

Unatoč neizvjesnosti, postoje znakovi koji ozbiljno zabrinjavaju. Banke, koje često odražavaju stanje šire ekonomije, pretrpjele su značajne udarce. "Ono što me zaista šokiralo bio je pad dionica banaka", rekao je jedan iskusni analitičar. HSBC i Standard Chartered, dvije velike banke koje posluju na razmeđi trgovine između Istoka i Zapada, pale su preko 10 posto u jednom danu, iako su se kasnije djelomično oporavile.

Još jedan znak upozorenja stiže s tržišta sirovina. Cijene nafte i bakra – koji se često uzimaju kao pokazatelji globalnog gospodarskog zdravlja – pale su više od 15 posto otkako je Trump objavio nove carine.

U povijesti nije bilo mnogo slučajeva u kojima su svi veliki svjetski ekonomski sustavi upali u recesiju istodobno. Među rijetkim iznimkama su Velika depresija 1930-ih, globalna financijska kriza i pandemija. Iako trenutačna situacija još nije na toj razini, sve je više analitičara koji podižu procjene rizika od recesije u SAD-u, Ujedinjenom Kraljevstvu i Europskoj uniji.

Iako se očekivalo buduće smanjivanje kamatne stope na zaduživanje, taj pozitivan učinak bit će gotovo sigurno poništen ako pad gospodarstva smanji prihode od poreza, što bi dodatno opteretilo javne financije. Ukoliko bi svi navedeni efekti potrajali u dužem vremenskom razdoblju, opasnost od recesije, ali i depresije te stagflacije bila bi neminovna.