HZZ: Nije nam cilj brisanje nezaposlenih samo zbog statistike
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Brisanje iz evidencije ne doprinosi značajno smanjenju broja nezaposlenih", rekla je u razgovoru za Hinu Marija Halić iz zagrebačke podružnice HZZ-a.
Iz evidencije HZZ-a brišu se nezaposlene osobe zbog neredovitog javljanja ili nepoštivanja novih, pooštrenih zakonskih odredbi. Te se odredbe primjenjuju od rujna 2002., a dio sindikata i udruga smatra ih glavnim razlogom smanjenja broja nezaposlenih. Potvrdu za tvrdnju da je riječ o administrativnom a ne stvarnom smanjenju nezaposlenosti vide u istovremenom smanjenju i broja zaposlenih.
Krajem veljače evidentirano je 362.608 nezaposlenih, što je 4.510 osoba manje nego u siječnju i 51.810 manje nego u veljači 2002. U HZZ-u ističu da se, uz kratki prekid u siječnju, nastavio trend pada nezaposlenosti u odnosu na prethodni mjesec, te sedmi mjesec zaredom trend pada nezaposlenosti u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Državni zavod za statistiku bilježi u siječnju da je zaposlenost u Hrvatskoj peti mjesec za redom - u padu. Ukupno zaposlenih u siječnju je bilo 1.325,478, što je za 0,6 posto ili 8.277 osoba manje nego prethodni mjesec.
U HZZ-u odbijaju kritike, tvrdeći da je smanjena nezaposlenost prije svega uzrokovana manjim brojem novih prijava na burzu rada, te većim zapošljavanjem, "za koje su dijelom zaslužne i Vladine poticajne mjere".
U veljači ove godine iz evidencije zagrebačke podružnice HZZ-a zbog nepoštivanja zakonskih odredbi brisano je "svega 12 posto nezaposlenih", dok je udio brisanih zbog zaposlenja 57,3 posto. Oko 26 posto brisano ih je zbog nejavljanja Zavodu dva mjeseca zaredom, što je bilo kažnjivo i prije novih mjera.
Slično je stanje i na državnoj razini - u veljači je, od ukupno 22.058 osoba odjavljenih iz evidencije, udio onih koji su našli posao povećan u odnosu na siječanj s 46 na 54 posto. Istovremeno je broj brisanih zbog nepoštivanja zakonskih odredbi smanjen s 10 na 7,6 posto.
"Nama nije cilj nikoga brisati iz evidencije samo radi bolje statističke slike", rekla je Halić, koja je u zagrebačkoj podružnici HZZ-a rukovoditeljica odsjeka posredovanja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Želimo nezaposlenu osobu potaknuti na aktivno traženje posla, ukazujući joj s jedne strane na vlastite sposobnosti, a s druge na potrebe tržišta rada."
Halić napominje da privremeno brisanje iz evidencije ne mora bitno utjecati na statistiku o nezaposlenosti, budući da ne postoje ograničeni rokovi ponovne prijave. Objašnjava da onaj tko je brisan iz evidencije, jer se nije redovito javljao, može se već za nekoliko dana ponovno prijaviti.
Osoba koja se ne drži plana traženja posla, ne javlja se redovito savjetodavcu ili nije raspoloživa za posao, može se ponovno prijaviti u evidenciju tri mjeseca nakon brisanja. Zatečeni pri radu na crno briše se pak iz evidencije na šest mjeseci, rekla je.
Na rješenja HZZ-a o brisanju iz evidencije zbog nepoštivanja zakonskih odredbi od početka provedbe novih mjera žalbu je podnijelo 119 osoba, od čega je 91 žalba odbijena.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ravnateljica HZZ-a Sanja Crnković-Pozaić procjenjuje da se broj brisanih zbog nepoštivanja novih mjera neće povećavati. Objašnjava to boljom informiranošću nezaposlenih koji su "shvatili" da aktivno traženje posla znači i ispunjavanje nekih obveza.
Broj evidentiranih u HZZ-u mogao bi se dodatno smanjiti nakon što Zavod počne od Fine i Regosa primati podatke o eventualnim mjesečnim primanjima nezaposlenih i uplatama za obvezne doprinose. Zakon, naime, propisuje da u evidenciji nezaposlenih ne može biti osoba čiji je mjesečni primitak od povremene samostalne djelatnosti veći od najvišeg iznosa novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti (koji sada iznosi 900 kuna).
U HZZ-u ističu i da je dio osoba iz njihove evidencije "prisiljen" prijaviti se samo zato jer je to uvjet za ostvarenje nekih drugih prava, poput socijalne pomoći i dječjeg doplatka.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Učitavanje komentara
Facebook
Google