HRVATSKI zavod za javno zdravstvo objavio je na izvješće o stanju s koronavirusom u Hrvatskoj za prethodnih sedam dana i epidemiološke pokazatelje na dan 5. listopada 2020. godine.

Ukupno je 193 preminulih osoba u ovom valu epidemije. Većina preminulih osoba imala je značajne komorbiditete ili su bili visoke životne dobi. Prosječna dob umrlih u ovom valu epidemije iznosi 76,7 godina. 91 osoba preminula je na respiratoru.

Trenutno u Republici Hrvatskoj postoje 24 testna mjesta koja provode RT-PCR metodom analizu prikupljenih uzoraka na covid-19. Svi obrađeni uzorci upisuju se u nacionalnu platformu pri Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje koja je dostupna svim županijskim zavodima za javno zdravstvo. Županijski zavodi za javno zdravstvo o pozitivnim slučajevima, izvorima zaraze i žarištima dostavljaju podatke u sklopu svojih dnevnih izvješća Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Hrvatski zavod za javno zdravstvo prikuplja tako informacije o žarištima, o bolničkom liječenju covid-19 pozitivnih osoba, zatim o covid-19 pozitivnim pacijentima na respiratoru i o umrlim osobama. Više o testnim centrima možete pronaći na poveznici. 

Epidemiološki pokazatelji na dan 5. listopada 2020.

• Kumulativna 7-dnevna stopa za Republiku Hrvatsku: 38,0/100 000
• Kumulativna 14-dnevna stopa za Republiku Hrvatsku: 68,6/100 000
• Županije s kumulativnom 7-dnevnom stopom većom od 50/100 000 stanovnika: Krapinsko-zagorska, Ličko-senjska, Međimurska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Vukovarsko-srijemska
• Županije s kumulativnom 14-dnevnom stopom većom od 100/100 000 stanovnika: Krapinsko-zagorska, Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Vukovarsko-srijemska
• Ukupni broj testiranja u posljednjih tjedan dana: 32.394
• Udio pozitivnih testova u ukupnom broju testiranja u posljednjih tjedan dana: 4,8%
• Ukupan broj testiranja i udio pozitivnih testova u ukupnom broju testiranja: 328 392; 5,4%
• Broj novih slučajeva na intenzivnoj njezi na 100.000 stanovnika u posljednjih tjedan dana: 0,46/100 000
• Broj smrtnih slučajeva u posljednjih tjedan dana: 28
• Ukupna stopa smrtnih slučajeva na 1.000.000 stanovnika: 73,4/1 000 000

Geografska distribucija novih slučajeva covid-19 po županijama

U dvotjednom razdoblju od 29. 9. - 5. 10. sve županije zabilježile su novooboljele slučajeve bolesti covid-19. Najviše novooboljelih bilježi Grad Zagreb, a slijedi Splitsko-dalmatinska županija te Primorsko-goranska županija. Najmanje novooboljelih zabilježeno je u Istarskoj i Šibensko-kninskoj županiji. Najveću 14-dnevnu stopu ima Požeško-slavonska županija, a slijede je Ličko-senjska i Vukovarsko-srijemska županija.

Epidemija po tjednima, od 19. - 32. tjedna epidemije

U Tablici 1. dan je prikaz epidemioloških pokazatelja po tjednima epidemije. Iz podataka je vidljivo da jedni od najvažnijih epidemioloških pokazatelja - stopa potvrđenih slučajeva te udio pozitivnih testova pokazuju pozitivan trend u razdoblju 27. do 31. tjedna, dok je u 32. tjednu ponovno zabilježen blagi porast. Stopa potvrđenih slučajeva kontinuirano je padala od 27. tjedna kada je iznosila 47,6 na 31,2 u 31. tjednu, a u 32. tjednu opet je zabilježen blagi porast. Ukupan broj testiranja kontinuirano je rastao od 25. tjedna, no u 31. i 32. tjednu bilježi se blagi pad broja testiranja u odnosu na prethodne tjedne. Udio pozitivnih osoba u ukupnim testiranjima također je stabilno padao te je s 12,5 u 26. tjednu epidemije pao na 3,7 u 31. tjednu da bi u 32. tjednu opet porastao na 4,4%.

Tablica 1. Pregled broja potvrđenih slučajeva po tjednima, 19.-32. tjedna epidemije.

U tablici 2. dan je prikaz seta pokazatelja vezanih uz težinu kliničke slike te karakteristike smrtnih slučajeva. Iz tablice je vidljivo da se od 25. do 31. tjedna bilježi povećanje, a u 32. tjednu blagi pad prosječne dobi oboljelih slučajeva te broja slučajeva na respiratoru, a to korespondira s dosadašnjim saznanjima da će se u osoba starije životne dobi češće razvijati teži klinički oblici bolesti te će smrtnost biti veća u starijim dobnim skupinama. Stopa smrtnih slučajeva u zadnja 4 tjedna pokazuje stagnaciju.

Tablica 2. Pregled oboljelih na respiratoru i umrlih po tjednima, od 19.-32. tjedna epidemije

U tablici 3. prikazano je kretanje 7-dnevne stope po danu tijekom posljednjih mjesec dana s granicom od 50/100 000 stanovnika koja se u neki zemljama uzima kao jedan od kriterija u procjeni epidemiološke situacije. U većini županija 7-dnevna stopa je uglavnom stabilna ili u blagom padu, dok se porast 7-dnevne stope može vidjeti u županijama u kojima su zabilježena žarišta s većim grupiranjem oboljelih.

Tablica 3. Prikaz 7-dnevnih stopa incidencije na 100.000 stanovnika po danu

Klinički aspekti – Hospitalizacije i težina kliničke slike za period 29. 9. - 5. 10. 2020.

Na slici 2 prikazan je odnos dnevnog broja potvrđenih slučajeva i dnevnog broja hospitaliziranih slučajeva. Broj hospitaliziranih slučajeva po danu kretao između minimalnih 31 i maksimalnih 45, dok se udio hospitaliziranih slučajeva u ukupnom dnevnom broju potvrđenih slučajeva kretao u rasponu od 12,0% do 32,6%.

Slika 2. Prikaz dnevnog broja potvrđenih i hospitaliziranih slučajeva (29. 9. - 5. 10.)

Slika 3. prikazuje udio hospitaliziranih u ukupnom broju tjednih slučajeva. Od ukupnog broja potvrđenih slučajeva u zadanom tjednom periodu njih 16,8% je hospitalizirano, što predstavlja povećanje u odnosu na prošlotjednih 15,2%. Na respirator je u istom periodu stavljeno 19 osoba, što čini 1,2% od ukupnog broja potvrđenih slučajeva.

Slika 3. Odnos ukupnog broja potvrđenih i hospitaliziranih slučajeva (29. 9. - 5. 10.)

Iz grafičkog prikaza na slici 4. vidljivo je da nagib krivulje potvrđenih slučajeva prati krivulja ozdravljenih slučajeva, dok krivulja aktivnih slučajeva, uz pojedine uzlazne, pokazuje i stagnaciju u određenim periodima koji se odnose na nastavak prvog vala epidemije u Hrvatskoj. Nakon izmjene duljine trajanja izolacije oboljelih bilježi se nagli pad broja aktivnih slučajeva, a nakon toga broj aktivnih slučajeva stagnira.

Slika 4. Kretanje ukupnog broja slučajeva, oporavljenih, preminulih i aktivnog broja slučajeva (18. 6. -  5. 10.)

Dobno-spolna raspodjela covid-19 smrtnih slučajeva

Ukupno su 193 preminule osobe u ovom valu epidemije. Većina preminulih osoba imala je značajne komorbiditete ili su bili visoke životne dobi. Prosječna dob umrlih u ovom valu epidemije iznosi 76,7 godina. 91 je osoba preminula na respiratoru. Pregled situacije po dobi i spolu dan je u tablici 4. i na slici 5.

Slika 5. Dobno-spolna raspodjela umrlih od covida u periodu 29. 6. - 5. 10. 2020.

Smrtni slučajevi za period 29. 9. - 5. 10. 2020.

U posljednjih tjedan dana preminulo je 28 osoba, od toga je 15 (53,6%) osoba bilo na respiratoru. Raspodjela po dobi i spolu u posljednjih tjedana dana prikazana je u tablici 5., a po županijama u tablici 6.

Žarišta

Kontinentalna Hrvatska

U posljednjih tjedan dana u svim su županijama kontinentalne Hrvatske zabilježeni novooboljeli slučajevi, najviše u Gradu Zagrebu, Vukovarsko-srijemskoj te Sisačko-moslavačkoj županiji. Najviše 7-dnevne stope na dan 5. listopada zabilježene su u Vukovarsko-srijemskoj, Krapinsko-zagorskoj te Sisačko-moslavačkoj županiji. Veliki skok broja oboljelih te novo grupiranje zabilježeni su u Sisačko-moslavačkoj županiji gdje su pozitivni gotovo svi sudionici jednog okupljanja. Ti sudionici bili su posjećivali i različita obiteljska i javna okupljanja te se očekuje daljnji priljev oboljelih. U Krapinsko-zagorskoj županiji novo je veliko grupiranje oboljelih povezano s radnim mjestom, manja grupiranja vezana uz radno mjesto bilježe su u nekoliko županija. Žarišta vezana uz vjenčanje u Međimurskoj županiji te proslave sakramenata u Vukovarsko-srijemskoj županiji i dalje su aktivna. Manje je žarište zabilježeno u zdravstvenoj ustanovu u Gradu Zagrebu. Bolest je zabilježena i kod štićenika i djelatnika u domu za smještaj starijih osoba u Bjelovarsko-bilogorsko, Sisačko-moslavačkoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. Dio oboljelih uvezeni su slučajevi iz inozemstva te je veliki udio kontakta oboljelih osoba.
 
Primorska Hrvatska

I  u primorskoj Hrvatskoj zabilježeni su slučajevi oboljelih osoba u svim županijama. Najveći broj oboljelih zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a najveća 7-dnevna stopa na dan 5. listopada bila je u Ličko-senjskoj, Dubrovačko-neretvanskoj te Splitsko-dalmatinskoj županiji. Grupiranja oboljelih zabilježena su u Ličko-senjskoj županiji i povezana su s dva vjenčanja. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji grupiranje je zabilježeno u zboru vjerske zajednice. I dalje se bilježe oboljeli u smještaju za starije u Primorsko-goranskoj županiji, a bolest je zabilježena i u domu za starije u Ličko-senjskoj županiji te domu za odrasle osobe u Zadarskoj županiji. Kao i u kopnenom dijelu bilježe se manja grupiranja povezana sa širenjem bolesti na radnom mjestu. Značajan je udio oboljelih koji su kontakti ranije evidentiranih slučajeva.

Dobno-spolna raspodjela oboljelih u posljednjih tjedan dana

U prethodnih tjedan dana oboljele su ukupno 1552 osobe – otprilike jednak broj osoba ženskog (741, odnosno 47,7%) i muškog (811, odnosno 52,3%) spola. Jednaka raspodjela po spolu zastupljena je i u većini dobnih skupina, osim u dobnim skupinama 11-14 godina i 15-18 godina gdje je veći postotak oboljelih djevojčica: u dobnoj skupini 11-14 godina oboljelo je 30 djevojčica (63,8%), a u dobnoj skupini 15-18 godina oboljelo je 55 djevojčica (60,4%). Po dobnim skupinama – najmanje je oboljelo djece, 181 (11,7%). Od djece je najmanje je oboljelo mlađe od 1 godine, ukupno 3. Najviše je oboljele djece srednjoškolskog uzrasta, ukupno 91. Odrasli čine najveći udio u ukupnom broju prošlotjednih oboljelih osoba, odnosno 1126 (72,6%). Udio oboljelih osoba starije životne dobi iznosi 15,8%, odnosno 245 osoba. Distribucija oboljelih po dobi nije se značajno promijenila u odnosu na prošli tjedan, osim što se smanjio udio oboljelih osoba starije životne dobi s 19,3% na 15,8%.

Cjelokupni prikaz nalazi se na slici 6. i u tablici 6.

Slika 6. Raspodjela oboljelih u posljednjih tjedan dana po dobnim skupinama

Mjere

I dalje su kontinuirano na snazi mjere održavanja fizičkog razmaka, održavanja higijene ruku i dezinfekcije. Također, obvezno je nošenje maski za lice ili medicinskih maski u zatvorenim prostorima te svim zdravstvenim djelatnicima, djelatnicima kod pružatelja smještaja u socijalnoj skrbi i zaposlenima u ugostiteljskim objektima.