TAJANSTVENI objekt 3I/Atlas, otkriven početkom srpnja, potaknuo je brojne spekulacije u znanstvenoj zajednici. Postavljala su se pitanja je li riječ o kometu, komadu svemirskog otpada ili nečem mnogo neobičnijem, poput izvanzemaljske sonde. Zahvaljujući najnovijim podacima sa svemirskog teleskopa Hubble, astronomi napokon imaju jasnije odgovore, piše futura-sciences.com.

Ovaj međuzvjezdani putnik razlikuje se od svojih prethodnika, 1I/‘Oumuamue i 2I/Borisova. Njegova orbita izrazito je ekscentrična, a starost bi mu se mogla mjeriti sa starošću naše galaksije - Mliječne staze.

Zapanjujuća brzina

Kreće se zapanjujućom brzinom od oko 209.000 kilometara na sat, što je najveća ikad zabilježena brzina nekog posjetitelja našem Sunčevom sustavu. Znanstvenici vjeruju da je tu brzinu postigao zahvaljujući gravitacijskom ubrzanju koje potječe od prolaska pokraj zvijezda i maglica tijekom milijardi godina.

Iako mu je podrijetlo i dalje nepoznato, istraživači ga svrstavaju u "populaciju dosad nepoznatih objekata" koje tek sada otkrivamo zahvaljujući novim moćnim teleskopima. Prvotno se procjenjivalo da mu je promjer oko 20 kilometara, što je znatno više od Oumuamue i Borisova.

Što otkrivaju Hubbleove slike

Najnovije i najpreciznije slike s Hubblea pokazuju drugačiju sliku. Istraživači sa Sveučilišta UCLA sada procjenjuju da mu je promjer između 0,32 i 5,6 kilometara, na temelju sjaja njegove unutarnje kome.

Sama čvrsta jezgra još uvijek je skrivena od pogleda. Hubbleove snimke jasno pokazuju da je 3I/Atlas okružen difuznim oblakom prašine koji se emitira s njegove strane okrenute Suncu, dok se iza njega vuče blagi rep.

Takvo ponašanje tipično je za komete u našem Sunčevom sustavu, kod kojih led sublimira na osunčanoj strani. Ove karakteristike snažno potvrđuju da je riječ o kometu.

Je li ipak riječ o izvanzemaljskoj sondi?

Ipak, nisu svi uvjereni u kometnu prirodu objekta. Avi Loeb, astrofizičar s Harvarda poznat po smjelim teorijama, i dalje ne isključuje mogućnost da bi 3I/Atlas mogao biti izvanzemaljska letjelica.

Kao argument navodi nedostatak detektibilnih molekula plina, iako drugi znanstvenici ističu da je to uobičajeno za objekte koji se nalaze na udaljenosti većoj od četiri astronomske jedinice od Sunca.

Što slijedi u istrazi

Astronomi su sada u utrci s vremenom kako bi prikupili što više podataka. Objekt 3I/Atlas bit će vidljiv sa Zemlje tijekom rujna, nakon čega će se u listopadu približiti Suncu na udaljenost od samo dvije astronomske jedinice.

Ponovno će se pojaviti s druge strane naše zvijezde u prosincu. Već ovog mjeseca, najsuvremeniji instrumenti, uključujući svemirski teleskop James Webb, NASA-inu misiju TESS i teleskop Swift, usmjerit će se prema kometu u potrazi za vodom, ugljikovim monoksidom, ugljikovim dioksidom i amonijakom.