Hrvatska pred zadnjom isplatom iz EU. Grade se škole i dvorane, čekaju se robotaksiji
EUROPSKA komisija danas je pozitivno ocijenila posljednji hrvatski zahtjev za isplatu novca iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Potvrdila je da je Hrvatska ispunila 150 dogovorenih ciljeva i obveza, a Ministarstvo financija očekuje da će posljednja isplata stići do kraja godine.
Hrvatska je tako postala prva članica Europske unije s velikim planom oporavka koja je dobila pozitivnu preliminarnu ocjenu završnog zahtjeva, i to prije službenog roka, objavilo je Ministarstvo financija.
Ukupna vrijednost hrvatskog NPOO-a iznosi 10 milijardi eura. Od toga je 5,8 milijardi bespovratni novac, a 4,2 milijarde eura zajmovi. Taj iznos odgovara gotovo 13 posto hrvatskog BDP-a. U odnosu na veličinu gospodarstva, samo Grčka ima veći plan oporavka.
Hrvatskoj dosad isplaćeno 7,3 milijarde eura
Hrvatska je posljednji zahtjev za isplatu poslala Europskoj komisiji 29. rujna, nakon provedbe većine planiranih reformi i ulaganja.
"Pozitivna preliminarna ocjena Europske komisije još je jedna potvrda uspješnosti hrvatske provedbe NPOO-a, odlučnosti Vlade i učinkovitosti uspostavljenog sustava koordinacije i provedbe. Hrvatska je u iznimno kratkim rokovima ostvarila više od 99 posto svih mjera iz NPOO-a, pri čemu su rezultati većine njih nadmašili prvotno postavljene ciljeve, dok će dvije mjere biti u cijelosti ostvarene nešto nakon isteka formalnog roka za provedbu NPOO-a", istaknuli su u priopćenju.
Hrvatska je dosad iz europskog fonda za oporavak dobila ukupno 7,3 milijarde eura, od čega 4,9 milijardi bespovratnih sredstava i 2,4 milijarde eura zajmova. Ministarstvo navodi da je Hrvatska ispunila sve obveze povezane s prethodnih osam zahtjeva za isplatu novca.
Prema njihovim podacima, Vlada je provela 78 reformi i ostvarila 162 reformska cilja. Promjene su obuhvatile gospodarstvo, poduzetništvo, energetiku, promet, poljoprivredu, turizam, obrazovanje, zdravstvo, pravosuđe, javnu upravu i druga područja.
Novi vrtići, škole, autobusi i tramvaji
Ministarstvo je izdvojilo i neke od najvećih ulaganja koja su obuhvaćena završnim zahtjevom za isplatu. Kroz 216 infrastrukturnih projekata osigurano je više od 12000 novih mjesta u jaslicama i vrtićima. Izgrađene su ili obnovljene 344 učionice u osnovnim i 55 učionica u srednjim školama.
Novcem iz NPOO-a financirana je i nabava 179 autobusa na alternativni pogon te modernizacija tramvaja u Zagrebu i Osijeku. Energetski je obnovljeno više od dva milijuna četvornih metara javnih i stambenih zgrada, a proizvedena su i puštena u promet dva baterijska vlaka.
Za novoosnovane tvrtke osigurano je 118 milijuna eura potpore, dok je za 308 projekata kojima se poduzećima pomaže da smanje potrošnju energije i resursa izdvojeno 252 milijuna eura.
Među većim projektima je i zagrebački Trg pravde, s 45000 četvornih metara garažnog prostora i 26000 četvornih metara nadzemne zgrade. U njemu će biti smješteni trgovački i upravni sudovi, Centar za mirenje i Pravosudna akademija.
Proširen LNG terminal na Krku
Novcem iz NPOO-a financirano je i proširenje LNG terminala na Krku te jačanje hrvatske plinske mreže. Ministarstvo navodi da su završeni svi ključni dijelovi tih ulaganja, uključujući proširenje kapaciteta terminala i gradnju nekoliko plinovoda.
Riječ je o plinovodu Zlobin - Bosiljevo, dugom 58 kilometara, proširenju dionice Lučko - Zabok, duge 36 kilometara, te plinovodu Bosiljevo - Sisak - Kozarac, dugom 124 kilometra. Time su povećani kapaciteti za prijenos plina prema Sloveniji i Mađarskoj.
Iz Ministarstva poručuju da su provedene reforme i ulaganja pomogli hrvatskom gospodarstvu, poboljšali javne usluge i pridonijeli povećanju kreditnog rejtinga Hrvatske.
"NPOO stoga nije bio samo skup reformi i ulaganja, nego konkretan pokretač promjena koje su ojačale hrvatsko gospodarstvo, modernizirale javne sustave, podigle kvalitetu javnih usluga i stvorile bolje uvjete za život i rad građana diljem Hrvatske. Upravo je to najvažniji rezultat NPOO-a, a postignuća NPOO-a ostaju i nakon završetka ovog instrumenta, čiji će dugoročni učinci nastaviti pridonositi većoj produktivnosti, snažnijem gospodarskom rastu i održivijim javnim financijama u godinama koje dolaze", kažu u Ministarstvu.
Dva projekta nisu završena na vrijeme
Iako je Europska komisija dala pozitivnu preliminarnu ocjenu, dvije mjere iz hrvatskog plana nisu u cijelosti ostvarene u predviđenom roku. Riječ je o ulaganjima u školsku infrastrukturu i projektu robotaksija. Ministarstvo tvrdi da će oba projekta biti dovršena, ali nakon isteka službenog roka NPOO-a.
Za škole navode da su projekti već ugovoreni i da je njihova provedba u tijeku. Njihovim završetkom trebalo bi biti osigurano najmanje 1962 dodatne učionice i 275 sportskih dvorana.
"Kada je riječ o ulaganju u školsku infrastrukturu iz sredstava zajma, završetkom svih projekata koji su već ugovoreni i trenutačno su u provedbi osigurat će se najmanje 1962 dodatne učionice i 275 sportskih dvorana. Dakle, ne samo da se od ulaganja u škole ne odustaje, nego se ona nastavljaju s jasnim ciljem. Sredstva za njihovu provedbu su osigurana i učinak ulaganja u školsku infrastrukturu ostaje - škole se grade, dograđuju i opremaju, a kapaciteti za jednosmjensku i cjelodnevnu nastavu kontinuirano se povećavaju", navode.
Što je s robotaksijima?
Drugi projekt koji nije dovršen u roku odnosi se na robotaksije, odnosno uslugu prijevoza potpuno autonomnim vozilima. Ministarstvo ističe da je riječ o složenom projektu te da se od njega ne odustaje.
"Ostvareni su važni preduvjeti za njegov dovršetak, uključujući razvoj i testiranje više od 60 verifikacijskih prototipova te razvoj potrebne infrastrukture i softverske platforme. Posebno je važno istaknuti da je Hrvatska prva država članica Europske unije koja je uspostavila zakonodavni okvir za potpuno autonomna vozila, čime je postavila važan primjer i za druge države članice", naveli su u priopćenju.
Ministarstvo nije navelo kada bi robotaksiji trebali početi pružati uslugu.
Europska komisija svoju je pozitivnu preliminarnu ocjenu poslala Gospodarskom i financijskom odboru EU-a, koji ima četiri tjedna za davanje mišljenja. Nakon završetka te procedure Hrvatska očekuje isplatu posljednjeg dijela novca iz NPOO-a do kraja 2026. godine.