HRVATSKA bi u narednih sedam godina iz blagajne EU trebala dobiti ukupno oko 22 milijarde eura.

To je, kako se pohvalio premijer Andrej Plenković, više nego dvostruko veći iznos od novca koji je Hrvatska od EU dobila u prvih sedam godina članstva. Uz to, riječ je o većem iznosu od onog na koji su dosad računali u Zagrebu.

Od iznosa za koji se Hrvatska izborila, a prema trenutno dostupnim podacima, oko 12,6 milijardi eura odnosi se na proračun EU, odnosno na uobičajenu pomoć EU članicama kroz razne fondove i programe. To je pomoć kakvu smo i dosad, s više ili manje uspjeha, primali iz blagajne EU. 

Dodatnih 9,4 milijarde eura odnosi se na pomoć EU za oporavak od koronakrize koja je naše gospodarstvo bacila na koljena. Dio je to puno većeg paketa pomoći Unije zemljama članicama za oporavak od krize koju je izazvala pandemija koronavirusa, a fond za te svrhe na razini EU težak je ukupno 750 milijardi eura, od čega su, kako su čelnici EU na kraju dogovorili, 390 milijardi eura bespovratna sredstva, a 360 milijardi eura zajmovi.

"Hrvatska je u toj raspodjeli sredstava odlično prošla", ocjenjuje za Index Ariana Vela, stručnjakinja za fondove EU. 

To se, dodaje, posebno odnosi na novac iz višegodišnje financijske perspektive Unije za razdoblje od 2021. do 2027. godine, odnosno iz proračuna EU koji se obično promatra kroz fondove Unije. Hrvatskoj je tu, naime, još donedavno prijetilo smanjenje alokacije na oko devet milijardi eura, i to zbog izlaska Velike Britanije iz EU, a na kraju će dobiti znatno više novca. 

Ipak, novac koji će nam stići iz EU nije ni bezuvjetan, niti će u Hrvatsku stići preko noći. Upravo suprotno, to je složeni financijski paket za sedam godina, kroz čiji će se labirint Hrvatska, kao i do sada, morati probijati. 

U nastavku stoga dajemo pregled osnovnih pitanja vezanih uz korištenje novca, kao i poteza koje će Hrvatska morati povući kako bi što uspješnije iskoristila pomoć koja će joj stići iz Bruxellesa. 

1. Kako je Hrvatska financijski prošla u novoj raspodjeli novca na razini EU? 

Još krajem prošle i početkom ove godine, dok nije izbila koronakriza, Hrvatska je pokušavala "podebljati" svoj udio u proračunu EU, s obzirom na to da je i njoj, zbog Brexita, prijetilo smanjenje novca koji je u narednih sedam godina trebala dobiti iz Unijinog proračuna. Informacije prije izbijanja koronakrize govorile su, podsjeća Vela, da bi Hrvatskoj u novoj sedmogodišnjoj financijskoj perspektivi trebalo pripasti ukupno oko devet milijardi eura. Na kraju, iznos je znatno veći i kreće se, prema trenutno dostupnim informacijama, oko brojke od 12,6 milijardi eura. To je novac iz fondova EU na koji imamo pravo u razdoblju od 2021. do 2027. godine koji je usmjeren u razna područja - od pomoći državi i regionalnim i lokalnim vlastima, preko potpora civilnom društvu, gospodarstvu i energetici, pa do poljoprivrede.    

Zbog izbijanja koronakrize koja je snažno pogodila hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska će sljedećih godina dobiti i dodatnih 9,4 milijarde eura. To je novac namijenjen oporavku od koronakrize, čije će se povlačenje odvijati najvjerojatnije od 2024. godine. Hrvatska je i tu financijski dobro prošla, iako treba upozoriti da će na kraju, kako sada stvari stoje, ipak biti nešto manje bespovratnih sredstava nego što se ranije govorilo, kada se očekivalo da će nam bespovratno stići oko 7,3 milijarde eura, budući da nam je bespovratno, prema dostupnim informacijama, sada alocirano oko 5,9 milijardi eura. S druge strane, porast će udio zajmova, iako s razmjerno povoljnim uvjetima zaduživanja. 

2. Hoće li novac EU u Hrvatsku stići odjednom? 

Neće. Novac iz financijske perspektive, odnosno proračuna EU, namijenjen je za sedmogodišnje razdoblje, do 2027. godine. Kao i dosad, isplaćivat će se ovisno o projektima koji će se iz fondova EU financirati. To znači da će korisnici tog novca morati prolaziti cijelu proceduru prijavljivanja na natječaje i selekcijskog procesa, a tek potom slijedi isplata. 

Kada je riječ o fondu za oporavak od koronakrize, Vela upozorava da se tu još ne znaju procedure za povlačenje novca i da ih tek treba propisati. No ni taj novac u Hrvatsku neće stići odjednom, nego tijekom više godina. Osim toga, kako su već upozorili ekonomisti, ni on neće biti bezuvjetan, već će se dodjeljivati za konkretne projekte namijenjene oporavku gospodarstva od koronakrize. U svakom slučaju, zadnja stvar koju treba očekivati je da će, pojednostavljeno rečeno, silne milijarde iz Bruxellesa netko bacati iz aviona ili da će u Hrvatsku stizati u vrećama iz kojih će se novac dijeliti šakom i kapom.

3. Kada bi novac iz Bruxellesa mogao početi stizati u Hrvatsku? 

Nova financijska perspektiva, odnosno proračun EU, odnosi se na sedmogodišnje razdoblje i počinje se primjenjivati 1. siječnja sljedeće godine. Teoretski, to je i prvi mogući termin u kojem bi novac iz novog proračuna Unije mogao početi stizati u Hrvatsku. U praksi, to će vjerojatnije biti i kasnije, s obzirom na to da natječaje i projekte treba pripremiti. 

Kada je riječ o fondu za oporavak od koronakrize, stručnjaci su već rekli kako ne očekuju da prvi novci iz tog fonda u Hrvatsku dođu prije kraja ove godine. I za priljev tog novca potrebno je pripremiti teren. Ukratko, to je malo zahtjevniji posao nego što izgleda na prvu ruku. 

4. Hoće li novac iz proračuna EU koristiti samo javni sektor?

Javni sektor, uključujući tu i javna poduzeća, i dosad je bio jedan od glavnih korisnika novca iz fondova EU. Ipak, i mnoge su tvrtke iz privatnog sektora koristile Unijin novac. Stručnjaci tvrde da će javni sektor svakako i dalje koristiti novac EU, tim više što je i u koronakrizi u velikoj mjeri pomogao gospodarstvu da ostane iznad vode (kao, uostalom, i u drugim državama) . Ipak, ističu, netočno je da će sav novac ići javnom sektoru.

"Neće sve ići javnom sektoru. Radimo na tome da osiguramo što više bespovratnih sredstava upravo za poduzetnike", napominje Vela. 

5. Što Hrvatska mora napraviti kako bi se pripremila za što veće povlačenje novca iz blagajne EU?   

Hrvatska će morati, napominju stručnjaci, donijeti novi Nacionalni plan reformi, revidirati i postaviti nov sustav upravljanja i kontrole nad korištenjem novca iz fondova EU. To nije ni lak ni brz posao, a Hrvatska će ga morati odraditi u vrlo kratkom roku.