NAUTIKA je najprepoznatljiviji hrvatski turistički proizvod kojemu su najveća čarter-flota na svijetu, mreža modernih marina i jedinstvena obala i otoci godinama omogućavali snažan rast. No, prigovori poput ovog jednog njemačkog nautičara koji je posjetio Skradin: "Marina je vrlo dobro održavana i čista. No, jedna noć koštala nas je 270 eura za 12-metarski katamaran i još 30 eura za struju", ukazuju da je blizu cjenovna granica koju ni nautičari više neće tolerirati.

Ugledni njemački nautički časopis Yacht objavio je u travnju ove godine članak pod naslovom "Je li jadranska obala postala luksuzna destinacija?", u kojem autor Bodo Müller piše da je Hrvatska i dalje vodeća i poželjna čarterska destinacija, da nudi relativno povoljan najam plovila, ali i izrazito skupo korištenje Jadrana u smislu troškova veza i cijena raznih usluga.

"Cijene u konobama potpuno su izmakle kontroli. Već 2025. plaćali smo više od 100 eura po kilogramu prvoklasne ribe. Nemali broj nautičara stoga se s pravom pita može li si priuštiti Jadran. Od 2024. godine čarter-tvrtke javljaju da se plinske boce, koje su prije trajale cijelu sezonu, sada moraju mijenjati sa svakom promjenom posade. Dakle, očito se na brodu više kuha", piše Müller za Yacht.

Iz ovakvih tekstova u specijaliziranim časopisima proizlazi da su prednosti Jadrana iznimno gusta mreža kvalitetnih i sigurnih marina, luka, bova i sidrišta, vrlo razvedena obala i kratke udaljenosti među otocima, relativno jeftin čarter zbog velike ponude plovila i dostupnost automobilom iz južne i srednje Europe.

"Naša su prednost 1244 otoka, otočića i hridi"

S druge strane, najčešće su kritike da cijene vezova ne odgovaraju kvaliteti usluge, da su otočni restorani preskupi, potom složeni propisi koji se često mijenjaju i problemi s bukom i gužvom na pojedinim jadranskim lokacijama.

"Naša je prednost to što imamo 1244 otoka, otočića i hridi i što je sve blizu i plovidbe su kratke. U razvedenosti obale smo jedinstveni na Mediteranu. Postoji toliko malih uvala za one koji traže privatnost i sigurnost. Naravno, u špici sezone bude gužve", rekao je za Index jedan iskusni hrvatski skiper koji je iz poslovnih razloga zatražio da ostane anoniman.

"Nemam dojam da je broj gostiju u čarteru ove godine manji nego prije. Na najpopularnijim nautičarskim destinacijama, poput Kornata i Visa, nakon podneva teško je pronaći vez. Ni poskupljenja mi se ne čine dramatična, možda desetak posto u odnosu na prošlu godinu", rekao je Indexov sugovornik.

Međutim, iznio je i primjer jednog drastičnog poskupljenja. Doveo je svoje nautičke goste na jedan manji jadranski otok i vez s vodom i strujom za 15-metarski brod platio 354 eura, odnosno čak 25 posto više nego prošle sezone.

"Gosti su bili neugodno iznenađeni cijenama"

"Gosti su bili neugodno iznenađeni, nisu očekivali takve cijene. Uglavnom je riječ o dobrostojećim strancima, ali svima je to poprilično skupo. S druge strane, većina ih dolazi već godinama na Jadran. Nisu oduševljeni cijenama i svejedno se vraćaju. Ja sam bukiran sve do početka listopada."

Njemački časopis Yacht piše da je u Hrvatskoj početkom 2026. bilo registrirano 4718 čarterskih plovila, odnosno oko 40 posto ukupne globalne flote. Udruga Chartera Hrvatske procjenjuje da se ukupna godišnja potrošnja čarter-gostiju približila milijardi eura.

Prema podacima posljednjeg istraživanja TOMAS Nautika iz 2022. godine, 48 posto te potrošnje otpada na najam plovila, a preostalih 52 posto na ugostiteljstvo, gorivo, trgovine, luke, izlete i zabavne sadržaje.

TOMAS Nautika navodi da je gost na čarter-plovilu prosječno trošio 82 posto više od gosta smještenog u hotelu, apartmanu ili kampu, odnosno 255 eura dnevno. Nautika povezuje turizam s brodogradnjom, održavanjem plovila, prometom, ugostiteljstvom i nizom specijaliziranih usluga, a na otoke i u manja obalna mjesta dovodi goste do kojih klasični turizam često ne dopire.

"Napravili smo venecijanske kanale od Jadrana"

Međutim, podaci iz sustava eCrew, koji bilježi prijavu i odjavu turista u nautičkom segmentu, pokazuju da je do kraja lipnja ove godine došlo 194.500 čarter-gostiju, koji su ostvarili nešto više od 1,1 milijun noćenja. To je za tri, odnosno jedan posto manje nego u isto vrijeme prošle godine, što ukazuje na blagi pad čartera u prvom dijelu 2026. i nastavak razdoblja bez snažnijeg organskog rasta.

Konačna ocjena sezone ipak će ovisiti o ljetnim mjesecima jer sektor bilježi sve kasnije rezervacije. Podaci iz sustava eCrew odnose se isključivo na goste koji borave na plovilima u čarteru, ali ne i na nautičare koji plove po Jadranu na vlastitim brodovima.

"Jadran nema koncentraciju sadržaja i specijaliziranih servisa za megajahte kakvi se nude u trokutu između Palma de Mallorce, Sardinije i Azurne obale, ali imamo brojne prednosti u odnosu na glavne nautičke konkurente poput Grčke i Turske. Za sat ili dva plovidbe, primjerice, stiže se do novog otoka, uvale ili marine. Time se nijedna druga destinacija ne može pohvaliti", kaže za Index neovisni novinar Hrvoje Bulešić, koji već 20 godina prati nautički turizam.

"Važno je naglasiti i da je nautički turizam jedan od rijetkih segmenata sa snažno izraženom predsezonom i posezonom. Po Jadranu se plovi od Uskrsa do kraja listopada. Rano proljeće i kasna jesen posljednjih godina također nude ugodne temperature i zanimljiva nautička iskustva, a nema gužve kao na vrhuncu sezone", objašnjava Bulešić.

Gužvu na popularnim destinacijama te manjak kvalificiranog osoblja na plovilima i marinama Bulešić smatra glavnim problemom hrvatskog nautičkog turizma: "Imamo previše brodova na Jadranu, što automatski znači prenapučenost u špici sezone. Jadran je malo more, a 75 posto nautičkog prometa odvija se između zadarskog i splitskog akvatorija. Napravili smo venecijanske kanale od Jadrana."

"Sigurnost plovidbe je sve veći problem"

Spomenuti hrvatski skiper ističe i sigurnost plovidbe te zagađenje obale i morskog dna kao negativne posljedice prevelikog čartera: "To je vrlo ozbiljan problem. Toliko je brodova da skoro svaki put kad prolazim kroz Splitska vrata imam problema s mimoilaženjem, odnosno nepoštivanjem propisa. Prošle subote prošao sam tamo pored 18-metarskog broda za čijim je kormilom bilo troje djece od najviše 13 godina. Naravno, svi na mobitelima."

"S obzirom na brojnost čarter-flote, bojim se da ćemo uskoro zagaditi Jadran. Imamo maleni akvatorij, a mnogo plovila koja sidrima ruju po istim mjestima na morskom dnu. Mislim da se to može ublažiti jedino postavljanjem više bova na frekventnim lokacijama", dodao je skiper dok je tijekom našeg razgovora pristajao u Korčuli.

Uz cijene i preopterećenost najpopularnijih akvatorija, treći veliki test za hrvatsku nautiku bit će budućnost ACI-jevih koncesija. Prema ACI-jevu izvješću, 2027. istječe koncesija za marinu Veljko Barbieri u Slanom, a koncesije za preostalih 21 marinu tijekom 2030. godine. ACI zasebno upravlja i sidrištem Žut, čija koncesija istječe 2026.

Prema sadašnjem zakonodavnom okviru, ACI nema automatsko pravo na nastavak upravljanja samo zato što je tvrtka u većinskom državnom vlasništvu. Ako ne dođe do zakonitog produljenja postojećih ugovora, slijedit će novi postupci dodjele koncesija, na kojima se mogu pojaviti domaći i strani gospodarski subjekti.

Tko će upravljati marinama nakon 2030.?

Ako se visini koncesijske naknade u bodovanju prepusti prevelika težina, taj bi se trošak mogao preliti na korisnike, a marine još snažnije usmjeriti prema velikim jahtama i najbogatijim gostima. Ako se ozbiljno budu vrednovala ulaganja, kvaliteta usluge, radna mjesta, okolišni standardi i dostupnost vezova različitim kategorijama plovila, predstojeća promjena može postati prilika za modernizaciju cijelog sustava.

Budućnost hrvatske nautike tako neće ovisiti samo o tome tko će upravljati marinama, nego i o tome hoće li ih država promatrati kao izvor kratkoročnog prihoda ili kao stratešku infrastrukturu i perjanicu hrvatskog turizma.