U SAMOM centru Zagreba, iza fasade koja izgleda pristojno, godinama propada zgrada iz koje su izbačeni narkomani i beskućnici – a sada bi tamo konačno trebale doći škole i više od tisuću djece.

Kompleks stare vojne bolnice u zagrebačkoj Vlaškoj ulici izvana izgleda sjajno, dok su njegove zgrade koje se ne vide s ulice opasne ruševine. Nekretnine u samom centru Zagreba, prostrane dvanaest tisuća kvadratnih metara, uređene su manjim dijelom – u uličnoj zgradi djeluje glazbena škola Elly Bašić – dok u dvorišnoj zgradi djeluju beskućnici i narkomani zbog kojih su se susjedi odavno žalili policiji.

Nekoliko godina dvorišna zgrada u Vlaškoj funkcionirala je kao Muzej ulične umjetnosti što pokazuju brojni grafiti, ali je zatvorena zbog ruševnosti. Prema medijskim kronikama, na adresi Vlaška 87 ima i kriminala, a dogodilo se i jedno ubojstvo. Neki mediji su je prozvali zgradom iz horor filmova.

Sve je počelo još u 19. stoljeću

Povijest vojne bolnice u Vlaškoj počinje u devetnaestom stoljeću.Godine 1861. prostori Topničke baterijske vojarne pretvoreni su u Garnizonsku vojnu bolnicu broj 23. Nova bolnica dobila je i dodatni teren – zagrebački biskup Aleksandar Alagović donirao je dio crkvenog zemljišta.

Uz to, biskup Alagović naredio je rušenje jednog krila samostana u Remetama jer je građevni materijal, cigla, bila potrebna za dogradnju bolničkog kompleksa koji se već tada sastojao od ulične zgrade sagrađene 1833. godine te trokatnice u dvorištu sagrađene 1859. godine.

Uređivala se dvije godine, imala je 223 kreveta

Vojna bolnica je koštala oko 237 tisuća forinti i za uređenje je trebalo dvije godine. Imala je 223 bolnička kreveta i 59 kreveta za zaposlenike bolnice. Bolnica je utjecala na razvoj i širenje cijele četvrti, pa je i Zagrebački električni tramvaj prvu liniju 1910. godine pokrenuo kroz Vlašku do Maksimira.

Bolnica je radila neprekidno, ali nakon Prvog svjetskog rata smanjenim kapacitetom. Nakon 1930. ipak je opremljena novom opremom, suvremenim aparatima i instrumentima. Ministarstvo vojske i mornarice kraljevine Jugoslavije namjeravalo je preseliti vojnu bolnicu na Kunišćak, predio u zapadnom dijelu Zagreba. Do toga nije došlo – odustalo se zbog opasnosti od klizišta – iako su napravljeni neki bolnički kapaciteti.

Razdoblje nakon Drugog svjetskog rata

Nakon Drugog svjetskog rata formirana je Glavna vojna bolnica broj 2 sa zgradama u Vlaškoj i Voćarskoj ulici te na Kunišćaku. Odlučeno je da se dvadeset posto kapaciteta bolnice ustupi civilima, što je kroz godine povećavano. U sedamdesetim godinama civila je bilo oko pedeset posto, a osamdesetih više od osamdeset posto.

U šezdesetim godinama ime je promijenjeno u Vojna bolnica Zagreb – te se tako nazivala i nakon preseljenja u novi kompleks u Dubravi 1988. godine. Nakon toga u Zagrebu nije izgrađena ni jedna nova bolnica.

Bolnicu napustili pripadnici JNA, u nju ušli vukovarski prognanici

Staru vojnu bolnicu u Vlaškoj, kao i novu u Dubravi, preuzela je Republika Hrvatska 1. listopada 1991. na osnovu uredbe o preuzimanju sredstava JNA i Saveznog sekretarijata za narodnu obranu. Bolnicu su napustili pripadnici JNA te su je nedugo potom naselili prognanici s vukovarskog područja. Tu su djelovale i udruge majki Vukovara te ratnih veterana. Dio kompleksa koristilo je Ministarstvo obrane, vojna policija i gradska Čistoća.

Državne nekretnine u Vlaškoj bile su u upotrebi do 2002. godine. Nakon toga počinje devastacija prostora, krađa materijala koji su se prodavali kao staro željezo, poput radijatora, a srušen je i zid pored bivših konjušnica koji je imao status zaštićenog kulturnog dobra.

Zid je srušen prilikom uređenja Ministarstva europskih integracija te izgradnje poslovnog središta tvrtke Niva Inženjering čiji je vlasnik bio pokojni HDZ-ov premijer Nikica Valentić.

Neuspjeli pokušaji revitalizacije

Nekretnine u Vlaškoj, u samom središtu Zagreba, pokušalo je privesti namjeni nekoliko svojedobno utjecajnih političara.

Prvi je bio Radimir Čačić, ministar javnih radova, graditeljstva i obnove u Vladi Ivice Račana do 2003. godine. Čačić je zamislio primijeniti model javno-privatnog partnerstva te na taj način dobiti nove prostore za vlastito ministarstvo te Ministarstvo znanosti. Proveden je javni natječaj, posao je dobila tvrtka Tehnika d.d., koji nije realiziran nakon promjene vlasti.

Nasljednica Radimira Čačića na funkciji Marina Matulović Dropulić nije potpisala ugovor s izvođačem radova za uređenje golemog prostora u Vlaškoj ulici.

Primorac je tamo zamislio "školski klaster"

HDZ-ov ministar obrazovanja Dragan Primorac istodobno je zamislio da se cijeli prostor iskoristi za izgradnju "školskog klastera" gdje bi bilo smješteno nekoliko škola. Stoga je Grad Zagreb, kao osnivač škola, zamijenio s državom bivšu zgradu tvornice DTR u Krajiškoj ulici za staru vojnu bolnicu.

U Primorčev "klaster" trebale su se smjestiti četiri škole, a prema navodima medija, stručnjaci njegovog ministarstva i tadašnje gradske uprave prostor su ocijenili neprikladnim za uređenje škola.

Treća zamisao za iskorištavanje prostora vojne bolnice došla je iz tvrtke NIVA odnosno od pokojnog Nikice Valentića koji je predložio izmjenu urbanističkog plana. Taj dio Zagreba trebao je postati zona "mješovite" namjene. Tvrtka NIVA, koja je u međuvremenu propala i otišla u stečaj, tamo bi sagradila stanove. Prijedlog nije prošao.

Novi plan: Centar za više od 1000 djece

Četvrti plan kako iz horor-bolnice napraviti pristojan javni objekt objavila je krajem svibnja ove godine zamjenica gradonačelnika Zagreba Danijela Dolenec. Riječ je o obnovi prostora u edukacijske svrhe – što znači kako aktualna vlast ne dijeli mišljenje prethodne da to mjesto nije za školske ustanove.

"Prošli mjesec je Grad Zagreb predstavio program javnog natječaja za idejno arhitektonsko-urbanističko rješenje za školski umjetnički centar u Vlaškoj 87 u Zagrebu za više umjetničkih škola, plesnih i glazbenih. Programom natječaja, uz Glazbeno učilište Elly Bašić koje se sada tamo nalazi, smjestit će se Škola za klasični balet i Glazbena škola Pavla Markovca, kao i prostori za nastavu opće-obrazovnih predmeta za umjetničke škole. Po završetku ovog projekta, u Vlaškoj 87 će umjetničke škole pohađati preko 1000 djece", rekli su Indexu iz Grada Zagreba.

"Investicija od 27 milijuna eura"

"Radi se o investiciji iz gradskog proračuna u zaštićeno nepokretno kulturno dobro, okvirno procijenjenoj na 27 milijuna eura. Škola za klasični balet imat će 8 plesnih dvorana, kao i dvoranu za produkciju s gledalištem za 150 mjesta, učionice, knjižnicu i druge sadržaje. Glazbena škola Pavla Markovca imat će 51 kabinet za individualni rad, vježbaonice ili dvorane za zborove i orkestar, učionice, knjižnicu, odnosno sve ono što umjetničke škole trebaju imati. Objava natječaja se očekuje u rujnu ove godine", dodaju iz Grada.

Poznato je kako bi se trebalo rekonstruirati i prenamijeniti dvorišnu zgradu, zgradu koja ih spaja te bolničke kapelice. Planira se i nova zgrada na sjevernom dijelu kompleksa.

Dakle, nakon 23 godine političarskog planiranja, djelomičnog preuređenja i propadanja, palača horora u središtu Zagreba trebala bi postati centar glazbenih umjetnosti. Posao koji nisu obavili Radimir Čačić, Marina Matulović Dropulić, Dragan Primorac, Milan Bandić i Nikica Valentić – svaki za svoj račun – sada bi trebala obaviti recentna gradska vlast.