"OD PRVOG metra" - tako NATO planira obranu baltičkih zemalja od potencijalne ruske invazije. U središtu obrane nalazi se "Baltička obrambena linija", zajednički projekt Estonije, Latvije i Litve za utvrđivanje 1000 kilometara duge granice s Rusijom i Bjelorusijom, što predstavlja najizloženiji dio istočnog krila NATO-a.

Glavni elementi, prvi put objavljeni u siječnju 2024. godine, uključuju 1000 betonskih bunkera (od čega 600 u Estoniji), u kombinaciji s rovovima, protutenkovskim jarcima, skladištima streljiva i skloništima za opskrbu, piše The Telegraph. Izgradnja napreduje velikom brzinom, ali procjene pokazuju da bi mogla trajati deset godina. Baltički dužnosnici strahuju da nemaju toliko vremena.

"Potrebno nam je deset godina za pripremu protiv ruske prijetnje. Putin nam neće dopustiti da čekamo tih deset godina. Najopasnije vrijeme za Baltik bit će odmah nakon primirja u Ukrajini", upozorio je Gabrielius Landsbergis, donedavni litavski ministar vanjskih poslova.

Baltičke zemlje žele slobodu korištenja novih borbenih sustava

Kako sigurnosne zabrinutosti rastu, baltičke zemlje su najavile povlačenje iz međunarodnog sporazuma koji zabranjuje protupješačke mine. Poljska i Finska su im se pridružile. Litva je također napustila sporazum o kazetnom streljivu. Sve te zemlje žele slobodu korištenja novih oružanih sustava za suprotstavljanje prijetnji na svojim istočnim granicama.

"Strateška je poruka da smo spremni upotrijebiti apsolutno sve za obranu od invazije", prema Dovilė Šakalienė, litavskoj ministrici obrane. Procjenjuje se da bi Moskva u roku od šest mjeseci mogla "voditi lokalni rat protiv susjedne zemlje". U roku od dvije godine bit će spremna za regionalni rat protiv više država u području Baltičkog mora. Za pet godina moći će voditi "rat velikih razmjera" u Europi (bez sudjelovanja SAD-a).

Potaknut katastrofalnim razaranjem u Ukrajini i zločinima nad civilima u okupiranim gradovima, NATO je 2023. donio plan za obranu svakog centimetra" Baltika. Trenutačno NATO drži multinacionalne snage veličine bojne u svakoj baltičkoj državi, na rotacijskoj osnovi, kao obranu koja treba odvratiti Rusiju.

Latviju brane međunarodne snage predvođene Kanadom, Litvu čuva njemačka brigada, a Estoniju štiti oko 1000 britanskih vojnika. No, Tallinn, Riga i Vilnius strahuju od munjevite invazije i žele više - brigade spremne za borbu i trajnu nazočnost NATO-a.

"Nama nedostaje strateška dubina. Rusi bi mogli prijeći cijelu zemlju u satima, ako ne danima, zato se branimo od prvog centimetra. Pogledajte Ukrajinu i oslobođene gradove, bila je to pustoš", rekao je Landsbergis

Jednostavno rečeno, cilj nove obrambene linije jest spriječiti da baltički gradovi dožive istu sudbinu i budu sravnjeni sa zemljom kao ukrajinski. Estonija, Latvija i Litva potrošit će po 60 milijuna funti svaka, što predstavlja velik dio njihovih obrambenih proračuna, koji su u odnosu na BDP najveći u Europi nakon Poljske.

"Moramo moći prenijeti borbu na neprijateljski teritorij"

Raimond Kaljulaid, čelnik estonske delegacije pri NATO-u, kaže da je ostvaren "dobar napredak" na obrambenoj liniji: "Baltičke države to rade zajedno, alternative nema, trebamo izgraditi snažnu regionalnu suradnju".

Govoreći o odluci baltičkih država o napuštanju Ottawskog sporazuma o minama iz 1997. godine, Kaljulaid je rekao: "Ne možemo se boriti protiv Rusije s jednom rukom vezanom iza leđa. Moramo moći držati liniju, osigurati da Rusija ne prodre, ali također moramo moći prenijeti borbu na neprijateljski teritorij".

U prvoj fazi, Latvija i Litva već su na granice postavile betonske piramide poznate kao "zmajevi zubi", koje blokiraju prolaz oklopnim vozilima. U Estoniji su testirani i odabrani položaji za ojačane bunkere koji bi trebali izdržati topničku vatru. Do jeseni bit će dovršena prva faza "obrambenih uporišta".

Važna lekcija iz rata u Ukrajini jest značaj duboke obrane i sprječavanja pokretljivosti neprijatelja. Ali pogrešno bi bilo uspoređivati novu liniju s francuskom Maginotovom linijom iz 30-ih godina prošlog stoljeća, koja nije spriječila njemačku invaziju.

Poljska gradi Istočni štit, vrijedan dvije milijarde eura

"To nije fiksna utvrđena linija, nego fleksibilno, mobilno i moderno sredstvo jačanja obrane i odvraćanja", rekla je Marta Kepe, analitičarka u istraživačkom centru Rand. Cilj je oblikovati invaziju usmjeravajući neprijateljske snage u smjerovima u kojima ih je lakše napasti.

Poljska je prošle godine također počela graditi "Istočni štit", vrijedan dvije milijarde eura – veliku liniju slojevite obrambene infrastrukture i naprednih sustava nadzora duž granice s Rusijom i Bjelorusijom.

U kontekstu zabrinutosti oko slabljenja interesa SAD-a za europsku sigurnost, budućnost obrane Baltika ovisi o onome što je ostalo od NATO-a. Karolis Aleksa, litavski zamjenik ministra obrane, umjereno je optimističan da je baltička regija spremna izdržati ruski napad: "Spremni smo već sada braniti prvi centimetar, nemamo drugog izbora".

Litva ima dodatnu ranjivost u usporedbi s drugim baltičkim državama, jer njena neprijateljska granica uključuje rusko vojno uporište Kalinjingrad na jugozapadu, što joj dodaje dodatnih 300 kilometara granice koju treba braniti. Ta država od 2,8 milijuna stanovnika također je glavni branitelj koridora Suwałki - uskog pojasa između Litve i Poljske, najkraće kopnene poveznice između Bjelorusije i Kalinjingrada.

I Kalinjingrad i Suwałki koridor smatraju se velikom strateškom slabosti koju bi Rusija mogla iskoristiti za kopneno izoliranje baltičkih država od ostatka Europe, a zatim ih blokirati s mora.

Međutim, Aleksa je rekao da je ulazak Finske i Švedske u NATO donio bolju stratešku situaciju regiji: "Naš cilj je prije svega odvraćanje; što više gradimo sada, to je snažniji signal koji šaljemo Rusiji. Ali trebali bismo biti još spremniji. Potrebno je ojačati obrambenu strategiju diljem Europe i NATO-a."

Sabotaže na podmorskim kabelima u Baltičkom moru

Ključna područja na koja se Litva, ali i cijela regija fokusiraju jesu nabava sustava protuzračne obrane, kojih diljem Europe nedostaje, te povećanje sposobnosti izvođenja dalekometnog udara.

Međutim, osim prijetnje ruske invazije, baltičke države suočavaju se i sa sve intenzivnijim hibridnim napadima iz Rusije. "Usred rata u Ukrajini, jedno od najprivlačnijih područja za Rusiju je djelovanje u sjeni", rekao je Aleksa, navodeći primjere sabotaža na podmorskim kabelima u Baltičkom moru, kibernetičke napade i širenje dezinformacija.

Ali hoće li baltičke zemlje biti spremne? "To je utrka s vremenom. Jedno od važnih pitanja koje bi Kremlj mogao postaviti jest zašto Europi dati vremena za ponovno naoružavanje, obnovu zaliha i organizaciju obrane? Ne smijemo isključiti mogućnost da Rusija napravi katastrofalnu pogrešnu procjenu", rekao je Kaljulaid.