KAD JE 90-GODIŠNJA Margaret Keenan početkom tjedna primila prvo klinički odobreno i testirano cjepivo za covid-19 na svijetu, činilo se da je kraj pandemije covida-19 napokon na vidiku.

Pred nama su teški mjeseci, ali primjena prvog cjepiva i vjerojatna odobrenja za korištenje drugih cjepiva prekretnica su za bogate zemlje koje si mogu priuštiti cjepiva. No, za javnozdravstvene dužnosnike u zemljama u razvoju to je grub podsjetnik da će utrka za okončanje ove smrtonosne pandemije razdvojiti svijet na one koji imaju i one koji nemaju. Navodno gomilanje cjepiva i gorka iskustva iz prošlosti kod mnogih izazivaju cinične osjećaje o globalnoj solidarnosti, piše CNN.

Bogate zemlje već mjesecima kupuju cjepivo. Kontinuirano ažuriranja baza podataka Duke Global Health Innovation Centera pokazuje bilateralne ugovore s nekoliko zemalja za kupnju nadolazećih cjepiva vrijedne milijarde dolara. Nekoliko zemalja i regionalnih saveza ima unaprijed naručena cjepiva koja su više nego dovoljna za cijepljenje njihovih kompletnih populacija. People's Vaccine Alliance, međunarodna organizacija za praćenje cjepiva, koja okuplja Amnesty International i Oxfam, objavila je prošli tjedan da su bogate zemlje kupile dovoljno doza cjepiva za covid-19 da tri puta imuniziraju svoje stanovništvo. Samo je kanadska vlada osigurala dovoljno doza da pet ili šest puta procijepi kompletnu populaciju, iako sva cjepiva koja je unaprijed naručila možda neće dobiti odobrenje za uporabu, ističe CNN.

Podaci Alliancea pokazuje da najbogatije nacije dogovaraju kupnju cjepiva, dok 70 siromašnih zemalja može cijepiti tek 10 posto stanovništva tijekom 2021. godine.

Nema nikakvog moralnog smisla gomilati višak doza cjepiva u određenim zemljama, dok ga u drugim dijelovima svijeta uopće nema 

"Razočaravajuće je da vakcinacijski nacionalizam prevladava unatoč namjeri da se postigne globalna jednakost", rekao je Gregory Hussey, profesor Sveučilišta u Cape Townu, koji savjetuje južnoafričku vladu o pristupu cjepivu za covid-19.

U razgovoru za CNN u četvrtak ravnatelj Afričkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti John Nkengasong rekao je kako će nemogućnost siromašnijih zemalja da nabave cjepivo biti katastrofalna.

"Ovo je trenutak o kojem smo razgovarali, trenutak globalne solidarnosti i globalne suradnje. Ovo je lakmus test. Nema apsolutno nikakvog moralnog smisla gomilati višak doza cjepiva u određenim zemljama, dok u drugim dijelovima svijeta uopće nema cjepiva", rekao je Nkengasong.

Kako se početkom ove godine novi koronavirus širio svijetom i punio bolnice, pojavio se globalni napor da potencijalna cjepiva budu dostupna svima. Projekt se zove COVAX i vodi ga Vaccine Alliance. Provodi se dvojako. Zemlje visokog i srednjeg dohotka uložile su značajna sredstva kako bi osigurale pravedan pristup cjepivima i proizvodnji cjepiva. Siromašnije zemlje, većinom s afričkog kontinenta, prijavile su se u zasebni COVAX program kako bi osigurale cjepiva. Ova cjepiva financirat će razvojne agencije i donacije organizacija kao što je Zaklada Billa i Melinde Gates.

Dosad se u dva programa prijavilo 189 zemalja, ali ne i SAD i Rusija. Prošli tjedan vodeći američki stručnjak za zarazne bolesti, dr. Anthony Fauci, koji je naglasio da govori samo u svoje ime, izjavio je da njegova zemlja ima moralnu odgovornost osigurati da cjepiva za covid-19 budu pravedno distribuirana, što je u suprotnosti sa stajalištem američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovom uglavnom simboličnom izvršnom uredbom da Amerikanci prvi dobiju cjepivo.

Novcem se ne mogu kupiti cjepiva koja su već prodana

Ravnopravan pristup cjepivu nije nužno samo pitanje novca. Glasnogovornik Vaccine Alliancea rekao je da organizacija raspolaže s više od dvije milijarde dolara za kupnju cjepiva za najsiromašnije zemlje, do kraja sljedeće godine prikupit će više od pet milijardi dolara.

"Naš prioritet ostaje osigurati financiranje da bi te zemlje dobile pravovremeni pristup cjepivima kroz COVAX-ove programe", rekao je glasnogovornik za CNN.

Međutim, novcem se ne mogu kupiti cjepiva koja su već prodana. Ključni financijeri COVAX-a, poput Europske unije, Velike Britanije i Kanade, sklopili su neke od najvećih bilateralnih poslova s farmaceutskim kompanijama. People's Vaccine Alliance tvrdi da će ti dogovori potkopati COVAX-ove napore koje spomenute zemlje financiraju. Kanada je jedan od najvećih donatora COVAX-ovog programa koji omogućava pravedan pristup za siromašnije zemlje. Prošlog petka kanadska ministrica međunarodnog razvoja Karina Gould rekla je da se njena zemlja mora zaštititi zato što je većina cjepiva i dalje u razvojnoj fazi, odnosno postoje samo teoretski.

"Sklopili smo sporazume oko cjepiva s nizom različitih kompanija, baš kao što radi COVAX, prepoznajući da sva ova cjepiva možda neće biti uspješna", rekla je Gould, dodajući da se njena vlada zalaže za pravičan i financijski uravnotežen pristup cjepivu.

"Mi nismo zemlja koja je izolirana od svijeta. Imamo prijatelje, obitelj i poslovne partnere u svim regijama svijeta. Mogli bismo cijepiti i zaštititi samo Kanađane, ali ne želimo biti odvojeni od svijeta", naglasila je kanadska ministrica.

Dr. Richard Mihingo, koordinator imunizacije i razvoja cjepiva za afričku regiju u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, rekao je da razumije potrebu zemalja da osiguraju cijepljenje vlastitih građana. Nazvao je bilateralne dogovore "tužnom stvarnošću".

"Jedno je prikupiti novac, a drugo dobiti pristup proizvodu. Financiranje nije dovoljno ako nema ponude. To komplicira situaciju", kaže Mihingo.

Zaustavljanje covida-19 po cijelom svijetu epidemiološka je potreba

Cilj Svjetske zdravstvene organizacije je cijepiti 20 posto afričke populacije do kraja 2021. godine, ali značajni postotak mogao bi biti dosegnut tek za dvije do tri godine. Mihingo vjeruje da bi utjecaj na javno zdravlje mogao biti ozbiljan ako se virus učvrsti u regijama koje neće uspjeti osigurati cjepivo.

Afrički javnozdravstveni dužnosnici i znanstvenici još uvijek se sjećaju dugogodišnje teške borbe za pristup spasonosnim lijekovima protiv HIV/AIDS-a koji su već bili dostupni u zapadnim zemljama. U novije vrijeme, unatoč sličnim razgovorima o solidarnosti, cjepivo protiv gripe H1N1 stiglo je u Afriku mjesecima nakon vrhunca epidemije 2009. godine. Hussey očekuje da će rasprava o cjepivu za covid-19 oživjeti ta bolna sjećanja: "Ovo nije ništa novo. Već se dogodilo mnogo puta u prošlosti."

Brojni su primjeri iz prošlosti ili današnjih vremena da su spasonosni lijekovi dostupni bogatima, ali ne i siromašnima. Ako moralni argument ne može osigurati solidarnost, afrički dužnosnici nadaju se da će to učiniti argument javnog zdravlja. Zaustavljanje covida-19 po cijelom svijetu epidemiološka je potreba.

"Sve dok svi nisu zaštićeni, nitko ne može biti siguran. Živimo u povezanom svijetu, pa čak i ako se neke zemlje uspiju zaštititi, živjet će na otoku. Trebamo svijet u kojem možemo komunicirati, ne samo socijalno nego i ekonomski", kaže Mihingo.

Dugoročni učinak zaostajanja siromašnih zemalja u cijepljenju proširit će globalne nejednakosti. S obzirom na to da bogate zemlje već cijepe svoje građane, Mihingo kaže da će putovnice o cijepljenju vjerojatno postati neophodne za putovanja, studiranje i trgovinu. To je već isprobala australska zrakoplovna kompanija Qantas. Zemlje u razvoju tako bi ostale u lockdownu, dok se ostatak svijeta otvara.

"To me podsjeća na stare dane aparthejda, kad su crni Afrikanci trebali propusnicu da iz geta dođu u grad. Ideja da se nikoga neće zaboraviti na kraju je postala besmislica", kaže Hussey sa Sveučilišta u Cape Townu.

Unatoč ekstremnom pritisku na opskrbu cjepivom COVAX-ov je cilj isporučiti zemljama nižeg dohotka milijardu doza do kraja 2021. godine. Javnozdravstveni dužnosnici s kojima je CNN razgovarao nadaju se da će bogate zemlje svoje neiskorištene narudžbe prepustiti COVAX-u. Gould kaže da je prerano uzeti takvo nešto kao sigurno, ali kanadska vlada aktivno pregovara s COVAX-om oko mehanizma donacije.

Čak i ako cjepiva budu podijeljena, nisu sva pogodna za zemlje niskog dohotka. Cjepiva Pfizer/BioNTecha i Moderne su skupa i zahtijevaju pohranu na vrlo niskim temperaturama, što je izazov za zemlje s ograničenom zdravstvenom infrastrukturom. Učinkovitost cjepiva kineskog Sinopharma još nije objavljena, ali kineski dužnosnici snažno ga forsiraju kao moguće rješenje za zemlje niskog dohotka.

I dok Johnson&Johnson sklapa posao o proizvodnji cjepiva s južnoafričkom farmaceutskom kompanijom Aspen Pharmacare, nema jamstva da će te doze završiti na afričkom kontinentu. Možda je trenutačno najperspektivnije rješenje za siromašnije zemlje cjepivo Oxforda/AstraZenece, koje je jedino prošlo recenziju o učinkovitosti i sigurnosti. To cjepivo može se transportirati u običnom hladnjaku, a milijarda doza bit će proizvedena u institutu Serum u Indiji i kroz COVAX po proizvodnim cijenama ponuđenim siromašnijim zemljama. Milijarde doza tog cjepiva istodobno su bilateralno dogovorene s drugim zemljama.

Mihingo kaže da će sljedećih nekoliko mjeseci biti presudno kako bi se osiguralo da većina svjetske populacije ne zaostane u najvećem projektu cijepljenja našeg doba.

"Moramo osigurati minimalnu opskrbu zemalja niskog dohotka kako bi one zaštitile živote najugroženijih, ali i kako bi se otvorila mogućnost trgovine i pružila pomoć u izvlačenju iz siromaštva", zaključio je Mihingo za CNN.