SLIJETANJE Rudolfa Hessa, zamjenika Adolfa Hitlera, u Škotsku 10. svibnja 1941. jedan je od najneobičnijih i najkontroverznijih događaja Drugog svjetskog rata. Hessov solo let zrakoplovom iz Njemačke u Britaniju, s navodnim ciljem pregovaranja o miru, izazvao je šok i spekulacije na obje strane.

Rudolf Hess bio je jedan od najviših dužnosnika nacističke Njemačke, službeno treći u liniji zapovijedanja nakon Hitlera i Hermanna Göringa. Kao dugogodišnji Hitlerov saveznik, pridružio se nacističkoj stranci 1920. i bio ključna figura u njezinu usponu.

Međutim, do 1941. njegov utjecaj u nacističkoj hijerarhiji počeo je slabiti zbog rivalstva s drugim vođama, poput Martina Bormanna i Heinricha Himmlera. Hess je bio poznat po svojoj odanosti Hitleru, ali i po interesu za mistične ideje, astrologiju i mirovne inicijative.

U proljeće 1941. Njemačka je bila na vrhuncu svoje moći. Nakon osvajanja većeg dijela Europe, Hitler se pripremao za invaziju Sovjetskog Saveza (Operacija Barbarossa), dok je Britanija, pod vodstvom Winstona Churchilla, nastavljala pružati otpor unatoč intenzivnim zračnim napadima (Blitz). Hess je, prema nekim izvorima, vjerovao da bi mirovni pregovori s Britanijom mogli spriječiti daljnji sukob i omogućiti Njemačkoj da se usredotoči na istočno bojište.

Pripreme za let

Hessova odluka da samostalno leti u Britaniju bila je iznenađujuća i, prema svemu sudeći, nije imala Hitlerovu izričitu potporu. Hess je počeo planirati misiju mjesecima unaprijed, tajno vježbajući letenje na dvomotornom lovcu Messerschmitt Bf 110.

Odabrao je Škotsku kao odredište jer je vjerovao da bi tamo mogao kontaktirati vojvodu od Hamiltona, uglednog britanskog aristokrata kojeg je upoznao tijekom Olimpijskih igara 1936. Hess je pretpostavljao da Hamilton, zbog svojih veza s britanskom elitom, može posredovati u pregovorima.

Hess je također bio pod utjecajem svojih savjetnika, uključujući Albrechta Haushofera, stručnjaka za međunarodne odnose, koji je sugerirao mogućnost mirovnih pregovora s Britanijom. Haushofer je ranije pokušao uspostaviti kontakt s Britancima putem neutralnih kanala, ali bez uspjeha. Hess je, očito motiviran ovim idejama, odlučio poduzeti dramatičan korak.

Let i slijetanje

U večernjim satima 10. svibnja 1941. Hess je poletio iz Augsburga u Njemačkoj, upravljajući Messerschmittom Bf 110 opremljenim dodatnim spremnicima goriva za dug let. Putovao je preko Sjevernog mora, izbjegavajući britanske radare i protuzračnu obranu. Nakon nekoliko sati letenja, približio se škotskoj obali i pokušao pronaći imanje vojvode od Hamiltona u blizini Glasgowa.

Kako mu je ponestajalo goriva, Hess je iskočio padobranom iz zrakoplova, koji se srušio u polju blizu sela Eaglesham. Prizemljio se s manjim ozljedama i odmah ga je pronašao lokalni poljoprivrednik, koji ga je predao vlastima. Hess se predstavio kao "Alfred Horn" i zatražio sastanak s vojvodom od Hamiltona, otkrivši tek kasnije svoj pravi identitet. Britanske vlasti bile su zatečene, a vijest o dolasku visokog nacističkog dužnosnika izazvala je nevjericu.

Reakcije i posljedice

Hessov dolazak izazvao je različite reakcije. U Britaniji, Churchill je odbio bilo kakve ozbiljne pregovore, smatrajući Hessovu misiju očajničkim potezom i potencijalnom propagandnom zamkom. Hess je bio podvrgnut ispitivanju, ali njegovi prijedlozi – koji su uključivali povratak britanskih kolonija Njemačkoj u zamjenu za mir – nisu bili ozbiljno razmatrani. Britanske vlasti zaključile su da Hess djeluje samostalno, bez Hitlerova odobrenja.

U Njemačkoj je Hessov let izazvao šok i neugodnost. Hitler je bio bijesan, a nacistička propaganda brzo je proglasila Hessa mentalno nestabilnim kako bi umanjila štetu. Hess je službeno lišen svih dužnosti, a njegova uloga u stranci zamijenjena je Martinom Bormannom. Njemačka javnost bila je zbunjena, dok je režim nastojao zataškati incident.

Hess je proveo ostatak rata u britanskom zarobljeništvu, prvo u Londonu, a zatim u utvrdi u Walesu. Nakon rata, suočio se sa suđenjem u Nürnbergu, gdje je osuđen na doživotni zatvor zbog zločina protiv mira. Proveo je ostatak života u zatvoru Spandau u Berlinu, gdje je umro 1987.

Motivacije i spekulacije

Hessove točne motivacije i dalje su predmet rasprave. Neki povjesničari vjeruju da je djelovao iz idealističkih pobuda, nadajući se da će spriječiti daljnji rat između Njemačke i Britanije, zemalja koje je smatrao "arijevskim saveznicima".

Drugi sugeriraju da je Hess pokušao povratiti svoj utjecaj u nacističkoj hijerarhiji očajničkim potezom. Postoje i teorije da je bio pod utjecajem svojih mističnih uvjerenja ili čak da je bio dio složenije njemačke strategije, iako nema dokaza koji bi potvrdili ovu posljednju hipotezu.

Hessovo mentalno stanje također je bilo predmet spekulacija. Britanski ispitivači primijetili su njegovo ekscentrično ponašanje, a kasnije su psihološke analize sugerirale moguće probleme s mentalnim zdravljem. Ipak, njegova sposobnost da organizira i izvede tako složen let ukazuje na visok stupanj lucidnosti i odlučnosti.

Priča je i danas misterij

Hessov let nije imao značajan utjecaj na tijek rata, ali je ostao jedan od najintrigantnijih incidenata Drugog svjetskog rata. U Britaniji je događaj podignuo moral, jer je sugerirao slabosti unutar nacističkog vodstva. Za nacističku Njemačku, incident je bio propagandni fijasko koji je dodatno oslabio Hessov položaj i istaknuo unutarnje nesuglasice.

Događaj je također potaknuo brojne teorije zavjere, uključujući spekulacije o tajnim pregovorima između Britanije i Njemačke ili čak zamjeni Hessa dvojnikom tijekom zatočeništva.