NJEMAČKO bombardiranje Londona, poznato kao Blitz, započelo je 7. rujna 1940. godine i označilo je jedan od najintenzivnijih i najtragičnijih razdoblja u povijesti Drugog svjetskog rata za Veliku Britaniju. Ova kampanja zračnih napada, koju je vodila njemačka Luftwaffe, imala je za cilj slomiti britanski moral, uništiti infrastrukturu i prisiliti zemlju na predaju.

Umjesto toga, Blitz je učvrstio britanski otpor i postao simbol izdržljivosti civilnog stanovništva pred strahotama rata.

Galerija

Pozadina i njemački planovi

Nakon što je Njemačka 1940. godine brzo osvojila veći dio zapadne Europe, uključujući Francusku, Adolf Hitler usmjerio je pažnju na Veliku Britaniju. Njegov cilj bio je prisiliti Britance na pregovore ili omogućiti invaziju, poznatu kao Operacija Morski lav.

Ključni dio plana bila je Bitka za Britaniju, zračna kampanja kojom je Luftwaffe nastojala uništiti britanske zračne snage (RAF) i uspostaviti nadmoć u zraku. Međutim, RAF je pružio žestok otpor, a njemački gubici u zračnim borbama bili su znatni.

Frustriran neuspjehom, Hitler je krajem ljeta 1940. godine odlučio promijeniti strategiju, usmjerivši napade na britanske gradove, posebno London, kako bi slomio duh naroda. Ova odluka označila je prijelaz od vojnih ciljeva prema terorističkim bombardiranjima civilnog stanovništva, što je postalo poznato kao Blitz, prema njemačkoj riječi za "munju".

Prvi napad: 7. rujna 1940.

Sedmog rujna 1940. godine, oko četiri sata poslijepodne, nebo iznad Londona zatamnilo je od približno 300 njemačkih bombardera, popraćenih 600 lovačkih aviona. Ovaj masovni zračni napad usmjerio se na istočni dio grada, posebno na dokove duž rijeke Temze, ključne za britansku trgovinu i opskrbu.

Eksplozivne i zapaljive bombe izazvale su ogromne požare, a istočni London, uključujući područja poput Poplara i Stepneya, pretvorio se u plamteći pakao. Napad je trajao do duboko u noć, a stanovnici su se sklanjali u podzemne stanice, podrume i improvizirana skloništa.

Prvi dan Blitza odnio je živote oko 430 ljudi, dok je više od 1600 ranjeno. Ovo je bio samo početak: Luftwaffe je nastavila noćne napade na London sljedećih 57 uzastopnih noći, čineći život u gradu gotovo nepodnošljivim.

Život tijekom Blitza

Bombardiranje je promijenilo svakodnevicu Londončana. Sirene za zračne napade postale su uobičajen zvuk, upozoravajući stanovnike da potraže sklonište. Podzemne stanice londonskog metroa, poput onih na Aldwychu i Liverpool Streetu, postale su glavno utočište, gdje su tisuće ljudi provodile noći u prenatrpanim i nesigurnim uvjetima.

Vlada je organizirala evakuaciju djece u ruralna područja, ali mnoge obitelji odlučile su ostati zajedno unatoč opasnosti. Civilna obrana, uključujući vatrogasce, medicinske ekipe i dobrovoljce, radila je neprestano, suočavajući se s ogromnim izazovima dok su gasili požare i spašavali ljude iz ruševina.

Unatoč strahu i gubicima, Londončani su pokazali izuzetnu otpornost. Iako je poznati slogan 'Keep Calm and Carry On' kasnije postao simbol tog vremena, tijekom rata mnogo prisutniji bili su plakati s porukama poput 'Your Courage, Your Cheerfulness, Your Resolution Will Bring Us Victory' i 'Freedom Is in Peril', koji su ohrabrivali stanovništvo da izdrži napade.

Posljedice i značaj

Blitz je trajao do svibnja 1941. godine, ostavivši za sobom više od 43.000 mrtvih civila diljem Britanije, od čega je značajan dio bio u Londonu. Grad je pretrpio ogromna razaranja: tisuće domova, tvornica i povijesnih znamenitosti, uključujući dijelove Westminsterske opatije i katedrale sv. Pavla, oštećene su ili uništene.

Ipak, njemački cilj – slomiti britanski moral – nije ostvaren. Naprotiv, Blitz je ojačao jedinstvo nacije i povećao podršku premijeru Winstonu Churchillu, čiji su govori ulijevali nadu. RAF je nastavio pružati otpor, a nesposobnost Luftwaffea da oslabi britanske zračne snage dovela je do odustajanja od planova za invaziju. Blitz je također imao dugoročne posljedice: iskustva iz bombardiranja utjecala su na poslijeratnu obnovu Londona i razvoj urbanog planiranja.

Nasljeđe Blitza

Blitz je ostavio neizbrisiv trag u kolektivnom sjećanju Britanaca. Priče o hrabrosti običnih ljudi, vatrogasaca i medicinskih sestara postale su legende, a fotografije katedrale sv. Pavla, stojeće usred plamena, simbolizirale su britansku nepokolebljivost.

Danas se Blitz pamti kroz memorijale, poput spomenika civilima u katedrali sv. Pavla, te kroz brojne knjige, filmove i dokumentarce koji slave duh Londona. Iako je donio patnju, Blitz je pokazao kako zajedništvo i odlučnost mogu prevladati čak i najteže trenutke, ostavljajući snažnu poruku o otpornosti pred licem rata.