Himalaja je devet puta starija nego što se pretpostavljalo
Tekst se nastavlja ispod oglasa
HIMALAJA je vjerojatno starija od 450 milijuna godina, što je devet puta više od dosadašnjih procjena, piše časopis Nature.
Za taj planinski lanac dosad se pretpostavljalo da je nastao prije 55 milijuna godina nakon sudara indijske i azijske kontinentalne ploče, no George Gehrels sa Sveučilišta Arizona u Tucsonu i njegovi kolege vjeruju da se toliko uzdigao zbog ranijih sudaranja kontinenata.
Gehrels i njegovi suradnici analizirali su radioaktivni uran u komadićima granata i cirkonija s Himalaje kako bi utvrdili njezinu starost. Količina urana koji se raspao do razine torija (Th) i olova pokazuje da su mnogi komadići zapravo nastali prije 450 do 500 milijuna godina.
Granit i škriljevac koji sadrže te komadiće nastali su pri sudaru Indije i dijela današnje Azije, smatraju znanstvenici. Pri tome su stijene potisnute u velike dubine, gdje su se rastopile i promijenile zbog visokoga tlaka i temperature.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Budući da se sudaranje kontinentalnih ploča nastavilo, rasle su planine, a dijelovi stijena opet su potisnuti na površinu. Zbog toga je erodiralo mnogo tona sedimenta, koji se nataložio na obroncima planina. Komadići cirkonija u nekima od tih starih taloga samo su malo mlađi od granata.
Po toj teoriji, u jednom trenutku nakon sudara kontinentalnih ploča indijski se potkontinent povukao, a prije 55 milijuna godina ponovno je pritisnuo azijsku ploču, pa se ponovio sličan scenarij. Indijski se potkontinent i danas pomiče prema sjeveru, a Himalaja svake godine naraste za jedan centimetar, što geolozi smatraju brzim rastom.
Hipoteze Gehrelsove ekipe podudaraju se s prikupljenim podacima i vjerojatne su, ali ih je vrlo teško ispitati i dokazati, smatra Kip Hodges iz Tehnološkog instituta Massachusetts u Cambridgeu. Mnoge promjene struktura koje su možda ranije nastale ponavljale su se i u kasnijim sudarima kontinentalnih ploča, pa je vrlo teško reći što se kada dogodilo.
Paul Myrow iz Colorado Collegea u Colorado Springsu misli da je Gehrelsova ekipa pronašla zanimljive geološke veze, ali se usredotočila samo na Nepal. Prema njegovu mišljenju, podrobnija istraživanja moraju se obaviti i u drugim dijelovima Himalaja kako bi se točno utvrdilo što se dogodilo u prošlosti.
Za taj planinski lanac dosad se pretpostavljalo da je nastao prije 55 milijuna godina nakon sudara indijske i azijske kontinentalne ploče, no George Gehrels sa Sveučilišta Arizona u Tucsonu i njegovi kolege vjeruju da se toliko uzdigao zbog ranijih sudaranja kontinenata.
Gehrels i njegovi suradnici analizirali su radioaktivni uran u komadićima granata i cirkonija s Himalaje kako bi utvrdili njezinu starost. Količina urana koji se raspao do razine torija (Th) i olova pokazuje da su mnogi komadići zapravo nastali prije 450 do 500 milijuna godina.
Granit i škriljevac koji sadrže te komadiće nastali su pri sudaru Indije i dijela današnje Azije, smatraju znanstvenici. Pri tome su stijene potisnute u velike dubine, gdje su se rastopile i promijenile zbog visokoga tlaka i temperature.
Po toj teoriji, u jednom trenutku nakon sudara kontinentalnih ploča indijski se potkontinent povukao, a prije 55 milijuna godina ponovno je pritisnuo azijsku ploču, pa se ponovio sličan scenarij. Indijski se potkontinent i danas pomiče prema sjeveru, a Himalaja svake godine naraste za jedan centimetar, što geolozi smatraju brzim rastom.
Hipoteze Gehrelsove ekipe podudaraju se s prikupljenim podacima i vjerojatne su, ali ih je vrlo teško ispitati i dokazati, smatra Kip Hodges iz Tehnološkog instituta Massachusetts u Cambridgeu. Mnoge promjene struktura koje su možda ranije nastale ponavljale su se i u kasnijim sudarima kontinentalnih ploča, pa je vrlo teško reći što se kada dogodilo.
Paul Myrow iz Colorado Collegea u Colorado Springsu misli da je Gehrelsova ekipa pronašla zanimljive geološke veze, ali se usredotočila samo na Nepal. Prema njegovu mišljenju, podrobnija istraživanja moraju se obaviti i u drugim dijelovima Himalaja kako bi se točno utvrdilo što se dogodilo u prošlosti.

Ovo je .
Homepage nacije.
ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom
Želite raditi na Indexu? Prijavite se
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati