DOPUNE Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koje se donose zbog pristupanja Hrvatske OECD-u, naišle su danas na oštre kritike saborske oporbe, koja tvrdi da će ukidanje reciprociteta kod stjecanja nasljeđivanjem poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj dodatno pokopati domaću poljoprivredu, što iz HDZ-a odbacuju.

Zakon služi tome da se olakša promjena vlasnika bez popratnih mjera koje bi pomogle hrvatskom poljoprivredniku, olakšava se ulazak u OECD, a s druge strane otežava hrvatskom poljoprivredniku da dođe do zemlje, ocijenio je Božo Petrov (Klub Mosta i nezavisnog Josipa Jurčevića).

"U trenutku kada se ovo primijeni, a niste zaštitili hrvatskog poljoprivrednika, cijena zemljišta će narasti, a time se dodatno pokopava hrvatska poljoprivreda", kazao je Petrov i dodao da se "za Judin sitni novac prodaje hrvatska poljoprivreda".

"Hrvatska je u pregovorima s OECD-om šaptom pala"

Dopunom zakona ukida se uvjet reciprociteta u slučajevima kada poljoprivredno zemljište nasljeđuju pravne i fizičke osobe iz država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija OECD-a.

Sandra Benčić (Klub Možemo!) drži da Hrvatska treba staviti rezervaciju na sve oblike stjecanja poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj, kao što su to učinile neke druge zemlje. "Druge države štite rezervacijama određena područja, zašto mi ne?", upitala je.

I Marija Selak Raspudić (Klub nezavisnih zastupnika) smatra kako bi, ako nešto dajemo, trebali nešto dobiti zauzvrat, da bi odnos trebao biti ravnopravan. "Hrvatska je u pregovorima s OECD-om šaptom pala", ustvrdio je Dalibor Paus (Klub IDS-a, PGS-a, UNIJA i ISU-PIP-a).

"Gdje je tu logika, ravnoteža, zaštita nacionalnih interesa?"

Po hitnom postupku predajemo nasljeđivanje poljoprivrednog zemljišta u ruke državljana zemalja koje to nama ne omogućuju, naveo je. Mate Vukušić (Klub SDP-a) ocijenio je kako je riječ o još jednom igrokazu premijera Andreja Plenkovića koji prijedlog predstavlja kao tehničku dopunu, a zapravo je riječ o političkoj odluci uklanjanja reciprociteta bez ikakvih zaštitnih mehanizama.

"Gdje je tu logika, ravnoteža, zaštita nacionalnih interesa?", upitao je. "Reciprocitet i rezervacija jednako kolonizacija", zaključio je Vukušić. Marijana Puljak (Klub Centra i NPS-a) kazala je kako iskustvo u mnogim zemljama pokazuje da, kada se tržište zemljišta otvori za investitore bez dovoljno zaštitnih mehanizama, dolazi do rasta cijena zemljišta, konsolidacije posjeda, smanjenja broja malih i srednjih proizvođača.

"To može destabilizirati strukturu poljoprivrede, otuđiti zemljište od onih koji ga obrađuju i od njega žive te stvoriti investicijski karakter umjesto poljoprivrednog karaktera", upozorila je.

HDZ-ovci brane odluku

Stipan Šašlin (Klub HDZ-a) uzvraća da oporba izvrće teze te ističe da je državno poljoprivredno zemljište apsolutno zaštićeno u Hrvatskoj jer država ima pravo prvokupa za zemljište veće od 10 hektara u kontinentalnom i veće od jednog hektara u primorskom dijelu države. "Velike parcele za koje postoji interes stranaca država štiti, odnosno ne prodaje, a za male parcele nema interesa", rekao je.

Šašlin naglašava da Hrvatska štiti svoje interese i svjesna je da je poljoprivredno zemljište strateški resurs. Zašto se na mogućnost da druga ili treća generacija hrvatskih iseljenika naslijedi poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj gleda kao na prijetnju, upitao je njegov stranački kolega Nikola Mažar.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak istaknuo je kako je cilj dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu usklađivanje s obvezama koje Hrvatska preuzima u okviru procesa pristupanja OECD-u, što je jedan od prioriteta hrvatske vanjske politike. Pojasnio je i da unatrag 20 godina ni jedna nova članica OECD-a nije mogla realizirati u svom pristupnom ugovoru rezervaciju na stjecanje vlasništva nad poljoprivrednim i šumskim zemljištem.