OPORBENI zastupnici većinom su podržali Strategiju biogospodarstva do 2035., ali su upozorili da je dokument nedovoljno ambiciozan i premalo govori o socijalnoj dimenziji zelene tranzicije, dok HDZ ističe da će se provedbom strategije otvoriti radna mjesta i Hrvatska će povećati konkurentnost.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak rekao je da je Strategija biogospodarstva do 2035. prvi strateški dokument u tom području u Hrvatskoj te da su aktivnosti planirane tom strategijom u skladu s novom strategijom EU o biogospodarstvu do 2035.

Istaknuo je da se predloženom strategijom naglašavaju nacionalni prioriteti politike biogospodarstva, poput uvođenja novih lanaca vrijednosti proizvodnje proizvoda i energije iz obnovljivih izvora te oživljavanja i unaprjeđenja kvalitete života u ruralnim i obalnim područjima.

Polović: EP je prepoznala Hrvatsku kao državu s najvećim potencijalom za razvoj biogospodarstva

Poručio je i da se Strategijom biogospodarstva želi osigurati razvoj održive proizvodnje i tržišta sirovina u biogospodarstvu te povećanje dodane vrijednosti u hrvatskom biogospodarstvu. Pri tome je 15 milijardi eura ciljna vrijednost prometa u sektorima proizvodnje i pretvorbe biomase do 2035.

Podržavši ideju razvoja biogospodarstva, Draženka Polović (Klub Možemo) rekla je da bi predložena strategija trebala dati odgovor na pitanje kako koristiti prirodne resurse na način koji istodobno štiti okoliš, stvara kvalitetna radna mjesta i povećava otpornost gospodarstva.

Istaknula je i da je Europska komisija zbog velikog izvora biomase prepoznala Hrvatsku kao državu s najvećim potencijalom za razvoj biogospodarstva u EU te predložila da se taj, trenutačno neiskorišten potencijal iskoristi za poticanje zapošljavanja, rasta, socijalne uključenosti i lokalnog razvoja u ruralnim područjima.

"To nije dovoljno ambiciozna razvojna politika"

"Biogospodarstvo je za nas industrijska politika koja mora dati jasan odgovor na klimatsku krizu, na degradaciju prirode, energetsku nesigurnost i na demografsko propadanje ruralnih krajeva", istaknula je. Smatra da predložena strategija premalo govori o socijalnoj dimenziji zelene tranzicije te da svaki veći projekt u području biogospodarstva mora imati procjenu društvenih učinaka.

Napominjući kako je dobro da naša zemlja ima takav strateški dokument, Marijana Puljak (Klub Centra, NPS-a i GLAS-a) upozorila je kako se u predloženoj strategiji navodi da je dodana vrijednost po zaposlenom u hrvatskom biogospodarstvu oko 21.000 eura, dok je europski prosjek dvostruko veći.

Pri tome je naš cilj do 2035. doći na 25.000 eura. "To nije dovoljno ambiciozna razvojna politika", poručila je. Puljak je upozorila i na problem nezakonitog odlaganja otpada, istaknuvši kako bez kontrole tokova otpada neće biti povjerenja građana ni u biogospodarstvo.

SDP-ovac: Dokument nije dovoljno konkretan ni odgovoran

Kazala je i da biogospodarstvo ne smije biti dodatni pritisak na šume te da se pod "zelenim imenom" ne smije poticati pojačana sječa. I Mate Vukušić (Klub SDP-a) smatra da je predloženi dokument nedovoljno ambiciozan te dodaje da nije dovoljno konkretan ni odgovoran jer ne prepoznaje rizike, nusproizvode, ograničenja ni stvarne potrebe hrvatskog gospodarstva.

Posebno zabrinjavajućim drži što se predložena strategija uopće ne bavi stvarnim stanjem šuma nakon desetljeća prekomjerne sječe, stvarnim stanjem poljoprivrednih površina koje se ubrzano napuštaju, stanjem stočarstva koje je na povijesnom minimumu te stanjem ribarstva koje je već sada na rubu održivosti.

Naveo je i da strategija tvrdi kako će biogospodarstvo revitalizirati ruralna područja, ali ne nudi porezne olakšice i poticaje za mlade poljoprivrednike, lokalne centre za preradu, logističku infrastrukturu i slično.

Troskot je podsjetio na otpad u Lici

Zvonimir Troskot (Klub Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića) upozorio je da u Lici postoje istovarene tone opasnog otpada te na planirane gradnje velikih farmi pilića u Sisačko-moslavačkoj županiji, ali i oko mjesta Apatija u Varaždinskoj županiji, Komarnici Ludbreškoj te Legradu.

HDZ-ov Ljubomir Kolarek rekao je kako je prema procjenama Europske komisije hrvatsko biogospodarstvo u 2020. godini ostvarilo dodanu vrijednost od oko 3,7 milijardi eura te zapošljava više od 200.000 ljudi.

Istaknuo je da Hrvatska provedbom strategije može povećati svoju konkurentnost, smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima, otvoriti nova radna mjesta te doprinijeti stvaranju otpornijeg gospodarstva za buduće generacije.