NA MEĐUNARODNOM kaznenom sudu za područje bivše Jugoslavije jutros u devet sati počelo je suđenje trojici umirovljenih generala Hrvatske vojske: Ivanu Čermaku, Anti Gotovini i Mladenu Markaču.

> Gotovina uoči početka suđenja: Ja sam spreman!

> Banac: Tezu o zajedničkom zločinačkom pothvatu u Haagu tek treba dokazati

> Tuđman i Šušak: "Sudionici zločinačkog pothvata s generalima"

> "Haška ironija: Suđenje hrvatskim generalima započelo na drugu obljetnicu Miloševićeve smrti"

> Ante Nobilo: U Hrvatskoj nitko pametan više ne negira zločine 

> Sanader tvrdi da dokumenti koji navodno teško terete Markača ne postoje

Na početku suđenja predsjedavajući sudskog vijeća sudac Alphons Orie pozdravio je generale i odvjetničke timove te je konstatirao kako iznošenje uvodnih riječi može početi. Podsjetio je na sadržaj optužnice protiv trojice generala te je izrazio nadu kako će sudski postupak biti usmjeren na ono što je bitno za postupak dokazivanja odnosno rušenja navoda optužnice.

Nakon proceduralnog uvoda Tužiteljstvo je podsjetilo na događaje koji su prethodili operaciji Oluja, poput proglašenja RS Krajine u kojoj su brojni hrvatski državljani izgubili svoje živote, domove i članove obitelji. Zbog svega toga Hrvatska država se odlučila na vojno oslobađanje okupiranog teritorija, a haško tužiteljstvo se izjasnilo kako ne dovodi u pitanje pravo Hrvatske da vojnim putem uspostavi suverenitet na okupiranim područjima, ali dovodi u pitanje hrvatski vojni napad na položaje vojske RS Krajine.

Predstavnik Tužiteljstva Alan Tieger je nakon toga iznio tezu kako su tijekom oslobađanja odnosno provođenja operacije Oluja počinjeni ratni i zločini protiv čovječnosti, te kako su upravo u to vrijeme zapovjednu odgovornost nad hrvatskim vojnim snagama imala trojica generala. Zatim je iznio poznate detalje iz optužnice prema kojima je Hrvatska vojska tijekom Oluje nepotrebno i prekomjerno granatirala Knin i druga mjesta u kojima nije bilo vojnih ciljeva.

Tieger je u nastavku iznio nekoliko citata sa sjednice održane uoči operacije Oluja na kojoj je tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman rekao čuvenu rečenicu kako Srbe treba tako snažno vojno udariti da praktično nestanu iz Hrvatske. Također se osvrnuo na metode obavještajnog ratovanja tijekom Oluje kada su hrvatske snage lažnim radijskim porukama i propagandnim letcima pozivali Srbe na povlačenje i napuštanje položaja.

"Granatirajte Drvar, Knin, Benkovac, Obrovac i Gračac"

Nakon toga je branio tezu o zajedničkom zločinačkom pothvatu učinjenim pod vodstvom Franje Tuđmana koji je na jednom sastanku održanom potkraj kolovoza 1995. izrekao nekoliko rečenica iz kojih Tužiteljstvo zaključuje kako se radilo o planiranom progonu Srba s hrvatskog teritorija koji bi ubrzo nakon "čišćenja" trebalo nastaniti Hrvatima.

Tužiteljstvo je tezu o zločinačkom pothvatu također branilo izvatkom iz Tuđmanovog govora izrečenog potkraj kolovoza 1995:

"Nikada više nema povratka na ono što je bilo, da nam usred Hrvatske šire rat koji je razarao hrvatsko nacionalno biće i koji nije dopuštao da hrvatski narod bude zaista svoj na svojem."

Tužiteljstvo je također prezentiralo zapovijed koju je primio general Gotovina, a u kojoj između ostalog stoji kako pored zapovjedi za konvencionalnim granatiranjem vojnih ciljeva hrvatska vojska odnosno njena artiljerija trebaju gađati gradove Drvar, Knin, Benkovac, Obrovac i Gračac.

Gotovinin vojnički strogi izraz lica

Tužiteljstvo tvrdi kako generalima Gotovini, Čermaku i Markaču tijekom izvršenja zapovijedi cilj nije bio vojno oslobađanje okupiranih teritorija, već zastrašivanje i trajni progon Srba iz tzv. RS Krajine.

Tieger je rekao kako su UN-ovi vojni promatrači na početku Oluje primijetili žestinu kojom je granatiran Knin te kako su granate padale u svim dijelovima grada. Ustvrdio je kako je general Gotovina bio itekako svjestan razmjera vatrenog djelovanja hrvatske artiljerije po srpskim položajima.

Sve optužbe general Ante Gotovina pažljivo je slušao tijekom cijelog izlaganja, pri čemu je imao svoj karakterističan i vojnički strogi izraz lica.

Predstavnik Tužiteljstva Tieger je zaključio kako granatiranje Knina nije bilo najveće razaranje jednog grada tijekom rata u Hrvatskoj poput onog u Vukovaru, već se radilo, kako je rekao, o planiranom izgonu Srba iz Knina sa ciljem dugotrajnog naseljavanja Hrvata u tom gradu.

Prvi dio današnjeg ročišta završio je oko 10.15 sati kada je predsjedavajući sudac odredio polusatnu stanku do nastavka ročišta.

"Nije postojalo vojno opravdanje za žestinu hrvatskog udara"

U nastavku suđenja sudac Orie obrazložio je kako nema potrebe za intervencijom prilikom rada prevoditeljske službe ukoliko se radi o prevođenju pojedinih izraza koje je prevoditeljska služba ICTY-a prevela na srpski, a ne na hrvatski jezik.

Nakon Oriejevog izlaganja, iznošenje dokaza nastavio je predstavnik Tužiteljstva koji je rekao kako je na području "sektora Jug" u operaciji oluja sudjelovalo 127.000 vojnika uključujući Vojnu policiju, te oko 2.500 pripadnika MUP-a.

Također je rekao kako su srpske snage još uoči Oluje bile u svojevrsnom okruženju, a ujutro 4. kolovoza u pet sati ujutro počelo je zajedničko djelovanje hrvatskih zračnih i artiljerijskih snaga. Pri tome se pozvao na navode iz Gotovinine knjige u kojoj je optuženi general opisivao događaje koji su prethodili, ali i koji su se dogodili u samoj operaciji Oluja.

Nakon toga je nastavio s iznošenjem detalja oko tijeka operacije Oluje, te je konstatirao kako nije postojalo nikakvo vojno opravdanje za žestinu vojnog udara kojom su hrvatske snage pod zapovijedanjem Gotovine, Čermaka i Markača djelovale po srpskim civilima.

"Generali su znali što se događalo na terenu"

Tužiteljstvo je zatim iznijelo tvrdnje kako su hrvatski vojnici nakon ulaska u gradove i mjesta na području borbenih djelovanja, krali imovinu iz srpskih domova te su se gostili alkoholnim pićima i hranom koje su pronašli u srpskim kućama. Također, hrvatski su vojnici, tvrdi Tužiteljstvo pozivajući se na izjave stranih promatrača, pred očima pripadnika hrvatske civilne i vojne policije nastavili s pljačkanjem srpskih kuća i imovine.

Također je ustvrdilo kako su nižerangirani hrvatski časnici bili svjesni što se događalo na terenu, a toga su bili svjesni i trojica optuženih generala koji su bili odgovorni za svoja područja pod zonom odgovornosti Zbornog područja Split kojim je zapovijedao Ante Gotovine. Tužiteljstvo je napomenulo kako je general Ivan Čermak nekoliko dana nakon ulaska hrvatske vojske u Knin bio imenovan vojnim upraviteljem u tome gradu u kojem je trebao organizirati uspostavu pretpostavki za normalno funkcioniranje civilne vlasti.

Hrvatske snage su razorile tri grada bez ikakvog opravdanja, tvrdi Tužiteljstvo te navodi kako se radi o Kistanju koje je bilo "potpuno spaljeno i razoreno", zatim o Gračacu u kojem je bilo 85% zgrada razoreno ili djelomično uništeno, te o mjestu Otriću u kojem su uništene sve srpske kuće.

Sudu su prikazane fotografije jednog stranog fotoreportera koji je nakon ulaska hrvatskih snaga u Gračac fotografirao spaljene srpske kuće i pljačku imovine protjeranog srpskog stanovništva. Tužiteljstvo njegove fotografije i iskaz namjerava iskoristiti kao dio dokaza protiv trojice generala.

Generali optuženi i za zločine u Gruborima i Šarama

Tužiteljstvo je spomenulo i masakr u Gruborima gdje je ukupno ubijeno pet ljudi, a jedan od ubijenih je imao 90 godina. Sudu je prikazan video prilog UN-ovog snimatelja koji je snimio iskaze stanovnika Grubora vezano uz pokolj petorice civila, te je rečeno kako će tijekom dokaznog postupka sudsko vijeće čuti iskaze svjedoka o tome događaju.

Također su izneseni podaci o događaju u zaseoku Šare pored Knina gdje su hrvatski vojnici odveli devet srpskih civila koji su strijeljani. Osam je civila ubijeno, a jedini koji je preživio strijeljanje posvjedočio je kako je jedan hrvatski vojnik koji je pucao na njega i ostale srpske civile rekao da je "ustaša".

Tužitelj je zatim ponovio kako će svi dokazi i iskazi koji će biti izneseni tijekom suđenja poslužiti dokazivanju o postojanju odgovornosti trojice optuženika. Nekoliko minuta prije 12 sati predsjedavajući sudskog vijeća Alphons Orie odredio je još jednu polusatnu stanku do nastavka postupka.

Gotovina je bio glavni odgovorni u ZP Split

Nakon istjecanja druge stanke predstavnik Tužiteljstva Alan Tieger govorio je o detaljima vezanim uz djelovanje Ante Gotovine u zoni odgovornosti Zbornog područja (ZP) Split te je naveo dio izvještaja iz kojeg je vidljivo kako je Gotovina znao da bi slanje hrvatskih postrojbi na područje Grahova i Glamoča moglo uzrokovati osvetu hrvatskih vojnika nad srpskim civilima.

Tieger je naveo nekoliko citata iz operativnog dnevnika vođenog u zapovjedništvu ZP Split u kojem se navodi kako se sredinom kolovoza pljačka i palež srpske imovine i dalje događala. U dnevniku se navodi kako su pljačku izvodili pripadnici domobranskih postrojbi koje su naknadno ušle u gradove oslobođene od strane profesionalnih postrojbi HV-a.

Tužiteljstvo je generale optužilo da su točno znali što se događalo u zonama njihove odgovornosti, a na što upućuju navodi u izvješćima koja su u vrijeme Oluje bila zabilježena u vojnim arhivama. Tako je general Ivan Čermak odmah nakon dolaska u Knin bio zadužena za normalizaciju stanja, ali je nekoliko dana kasnije na sastanku sa stranima promatračima rekao kako u okolnim brdima još uvijek ima leševa s rupama od metaka.

Naveo je nekoliko podataka iz kolovoza 1995. iz kojih Tužiteljstvo zaključuje kako je neposredno nakon Oluje organizirano tajno skupljanje leševa sa ciljem prikrivanja zločina. Također, Tieger je ustvrdio kako je civilnoj i vojnoj policiji izdana jasna zapovijed da ne istražuje slučajeve ubojstava srpskih civila koji su se dogodili tijekom i nakon Oluje.

Ustvrdio je kako se general Ante Gotovina ne može braniti tezom da Vojna policija nije radila svoj posao kada je trebala osigurati srpsku imovinu ili zaštiti srpske civile, jer je Vojna policija bila izravno podređena njemu.

Čermak i Markač namjerno prikrivali zločine

Tužiteljstvo je za Markača ustvrdilo kako nije sudjelovao u planiranju Oluje, ali je odmah nakon otpočinjanja operacije bio imenovan glavnim zapovjednikom nad postrojbama specijalne policije te je kao takav imao jasne ovlasti nad snagama specijalne policije koje su djelovale na području UN-ovog "sektora Jug".

Tieger je pročitao nekoliko izvadaka iz izvješća koja su ono vrijeme potpisali generali Čermak, Markač i Gotovina, a iz kojih je vidljivo kako su generali znali za kaos koji se događao na području njihove odgovornosti. Prema tvrdnjama Tužiteljstva, generali su sve skupa ignorirali ili su umanjivali važnost izvještaja o uništavanju srpske imovine i ubijanju srpskih civila.

Govorio je i o video snimci na kojoj se vidi general Čermak koji je rekao kako su specijalci, koji su tada bili pod zapovjedništvom generala Markača, sudjelovali u čišćenju mjesta Grubore. Čermak na toj snimci također kaže su specijalci krenuli prema mjestu Plavno koje je također bilo "očišćeno".

Tužiteljstvo zastupa tezu kako su generali Čermak i Markač svjesno i namjerno prikrivali zločin u Gruborama, te su lažno pokušali prikazati kako su ljudi ubijeni u tom mjestu stradali tijekom borbenih djelovanja, a ne nakon borbi između srpskih i hrvatskih snaga.

Markača je dodatno optužio da je znao za zločine počinjene u Gračacu gdje je uništena imovina srpskih civila, te da je sudjelovao u prikrivanju zločina u Gruborama.

Tužiteljstvo tvrdi kako su sva trojica generala dobro znala za zločine, ali nisu ništa poduzimala da se odgovorne procesuira i kazni, te su "zatvarali oči" pred počinjenim zločinima. Čermak je dodatno optužen da je znao imena neposrednih izvršitelja zločina, ali nije učinio ništa da počinitelji budu procesuirani.

Nakon završetka izlaganja tužitelja Alana Tiegera, Gotovinin odvjetnik Luka Mišetić zatražio je da se timovima obrane dostave transkripti snimaka koje Tužiteljstvo namjerava iznijeti tijekom dostupnog postupka. Predsjedavajući sudskog vijeća Alphons Orie odgovorio mu je kako će Sudsko vijeće popodne razmotriti njegov zahtjev te je napomenuo kako bi u slučajevima duljih transkripata moglo doći do "nerješivih problema".

Orie je nakon toga prekinuo raspravu te je novo ročište sazvao za srijedu 12. ožujka u devet sati ujutro.

Suđenje počelo šest i pol godina nakon podizanja prve optužnice

Suđenje generalima počelo je šest i pol godina nakon podizanja prve optužnice, a otvoreno je uvodnim izlaganjem Tužiteljstva koje je najavilo izvođenje ukupno 134 svjedoka. Sud je za njihovo ispitivanje odobrio 209,5 radnih sati.

Jučer je održano posljednje predraspravno ročište prije početka suđenja na kojemu su se generali izjasnili spremnima za početak suđenja, ali je došlo i do svojevrsnog manjeg incidenta jer je obrana generala Mladena Markača postavila pitanje popisa dokumenata o Markaču koji je od Tužiteljstva primila dan ranije, a za koji nije jasno predstavljaju li nove dokaze.

Trojicu generala tereti za se za ratne i zločine protiv čovječnosti počinjene tijekom i nakon operacije Oluja 1995. godine na području bivšeg UN-ovog "sektora jug".

Obrana tvrdi da će uspjeti oboriti optužnicu

Očekuje se da će danas uvodne riječi izvesti branitelji generala Gotovine, Luka Mišetić i Greg Kehoe, dok su se obrane druge dvojice generala odlučile za iznošenje uvodnih riječi na početku dokaznog postupka obrane. Odvjetnici sve trojice generala su optimistični te tvrde kako će uspjeti osporiti optužnicu.

Sudsko vijeće čine predsjedavajući sudac Nizozemac Alphons Orie, latvijski sudac Uldis Kinis i sutkinja Elisabeth Gwuanza iz Zimbabvea.

Od 134 svjedoka njih 112 svjedočit će uživo u sudnici. Dio njihovih iskaza bit će podnesen u pisanoj formi. Za preostala 22 svjedoka, čije bi iskaze tužitelji uveli samo u pisanoj formi, Sud će odluku donijeti naknadno.

I.K.
Foto: AFP