USLIJED pandemije i potresa realni BDP u prvom polugodištu 2020. snižen je za 7.8 posto u odnosu na isto razdoblje lani, zbog smanjenja osobne potrošnje, investicija i izvoza, posebno usluga, a potrošnja države blago je porasla, rekao je danas u saboru guverner HNB-a Boris Vujčić.

Vujčić je to kazao predstavljajući polugodišnju informaciju HNB-a o financijskom stanju, ostvarenju stabilnosti cijena i monetarne politike u prvom polugodištu lani. Podsjetio je kako je u prvoj polovini 2020. zabilježena snažna kontrakcija globalnog gospodarstva zbog brzog širenja koronavirusa i uvedenih epidemioloških mjera. Pritom je kod razvijenih zemalja pad realnog BDP-a bio najizraženiji za vrijeme vrhunca proljetnoga pandemijskog vala.

Smanjila se osobna potrošnja

Osobna potrošnja smanjila se za 6.8 posto na godišnjoj razini, pri čemu pad odražava smanjenje raspoloživog dohotka zbog negativnih kretanja na tržištu rada, pad potrošnje usluga čije je pružanje bilo ograničeno epidemiološkim mjerama, ali i manju sklonost građana potrošnji zbog mjere fizičkog udaljavanja i izbjegavanja rizika zaraze te znatnog pogoršavanja potrošačkog optimizma. Takva kretanja odrazila su se i na manje zaduživanje stanovništva, rekao je.

Godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena usporila se s 1.4 posto u prosincu 2019. na -0.2 posto u lipnju 2020., pod utjecajem smanjenja cijena naftnih derivata uzrokovanog padom globalne potražnje. Širenje pandemije utjecalo je na smanjenje inflatornih pritisaka općenito, a osobito kod usluga povezanih s turizmom zbog znatnog pada broja putnika i kod trajnih potrošnih dobara, zbog smanjenja investicija. Temeljna se inflacija blago usporila s 1.2 posto u prosincu 2019. na 1.1 posto u lipnju 2020., čemu je najviše pridonijelo smanjenje godišnje stope promjene pojedinih prehrambenih proizvoda te ugostiteljskih usluga i usluga smještaja.

Pad gospodarske aktivnosti povezan s pandemijom imao je za posljedicu pad uvoza robe znatno jači od pada izvoza, pa je na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u prvoj polovini 2020. zabilježeno smanjenje manjka u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. S druge strane, na stanje tekućega i kapitalnog računa nepovoljno je djelovalo znatno smanjenje neto izvoza usluga, na što je osobito utjecao turizam.