Grad Zagreb objavio osobne podatke ljudi. "Narušavaju sigurnost žrtava nasilja"
PRIJEDLOG liste Grada Zagreba, kojom se odlučuje red prvenstva za davanje gradskih stanova u najam prema socioekonomskom statusu, izazvao je dosta pozornosti javnosti jer su objavljeni i OIB-ovi ljudi.
Na listi se nalazi i rubrika "Posebne okolnosti" u kojoj je objavljen ukupan broj bodova koje su podnositelji zahtjeva dobili na osnovi devet potkategorija. Za dio ljudi na listi, ali ne za sve, iz te rubrike može se zaključiti da su dobili bodove jer pripadaju jednoj od tri potkategorije: žrtve obiteljskog nasilja, žrtve seksualnog nasilja u Domovinskom ratu i veterani.
AZOP pokrenuo postupak
Državna Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) pokrenula je nadzorno postupanje protiv Grada Zagreba nakon što je ova lista objavljena. Ravnatelj AZOP-a Zdravko Vukić u izjavi za HRT ocijenio je način objave "neprimjerenim i neproporcionalnim", istaknuvši da se iz broja bodova može naslutiti osjetljivi socijalni ili zdravstveni status podnositelja zahtjeva.
Obratili smo se Gradu Zagrebu oko ove teme. U odgovoru su nas uputili na jučerašnju konferenciju za novinare gradonačelnika Tomislava Tomaševića.
"Došao je dopis iz AZOP-a, traže pravnu osnovu za objavu podataka. Ona postoji jer je to odluka Skupštine, sve te tražene dokumentacije ćemo dostaviti.
Vi možete sad na stranicama Grada Splita vidjeti rang-listu za dodjelu stanova iz 2022. gdje nije objavljen samo OIB, nego i kućna adresa, datum rođenja i ime oca, što sve nije objavljeno na stranicama Grada Zagreba. Ali kod slučaja Grada Splita nije bilo postupanja AZOP-a", rekao je gradonačelnik.
"Nije moguće vidjeti o kojoj se posebnoj okolnosti radi"
Temu je komentirao i prije nekoliko dana. Rekao je da su svi prijavljeni potpisali suglasnost za javnu objavu njihovih imena i OIB-a.
"Iz ove liste nije vidljivo, niti to smije biti, iz kojih kategorija je tko dobio koje bodove. Ali je bitno da uz broj bodova postoji podatak tko je dobio koliko bodova u toj kategoriji posebnih okolnosti. Međutim, postoji šest različitih okolnosti kao što su branitelji, alternativna skrb, žrtve nasilja.
U tom smislu nije moguće vidjeti iz ovih bodova o kojoj se posebnoj okolnosti radi. I moram reći da je ovakva objava u skladu s odlukom koju je donijela Gradska skupština", rekao je Tomašević.
Kažimo i da je lista izrađena temeljem javnog natječaja od 2. travnja, a na koji je do 2. svibnja stiglo 1520 zahtjeva, od čega je njih 1100 ocijenjeno urednima
Udruga Politiscope: Osobni podaci žrtava će biti dostupni u svakoj fazi natječaja
Na ovu temu objavu na LinkedInu objavila je udruga Politiscope, organizacija posvećena zaštiti digitalnih prava.
"Objavom njihovih osobnih podataka bez provedene procjene rizika narušava se osnovna poanta – sigurnost onih kojima sustav treba pružiti zaštitu", napisali su i navode kako će tako osobni podaci žrtava nasilja, uključujući osobne podatke o njihovoj fizičkoj lokaciji, biti dostupni u svakoj od faza natječaja.
To se tiče objava liste kandidata koja otkriva da osoba živi na području Grada Zagreba, odluke o dodjeli stana uz što će se otkriti da će žrtva dobiti gradski stan te objave u registru nekretnina čime će se otkriti konkretna adresa stanovanja.
"Grad pritom nije primijenio ni preporučenu praksu deindeksiranja, kojom se objave osobnih podataka od strane tijela javne vlasti isključuju iz rezultata internetskih tražilica. Zbog toga se do podataka o kandidatima za gradski stan sada može doći jednostavnim googleanjem imena i prezimena", naveli su iz udruge.
Prkut: Grad Zagreb je odabrao pogrešnu osnovu za obradu osobnih podataka
Stručnjak za GDPR i izvršni direktor udruge Politiscope, Duje Prkut, za Index je prokomentirao više o ovoj objavi.
"Grad Zagreb odabrao je potpuno pogrešnu osnovu za obradu osobnih podataka – u obrascu natječaja tvrde da je to privola. Zamislimo da svi kandidati, sada ili naknadno, povuku svoju privolu.
Time bi se urušio cijeli sustav transparentnosti koji Grad pokušava izgraditi, a potencijalno i sam natječaj. Ili bi se stanovi dodijelili, a Grad Zagreb bi morao ukloniti sve javne objave koje sadrže osobne podatke te ne bi smio jednog slova objaviti o tome kome su stanovi dodijeljeni. Besmisleno i neodrživo.
Zbog toga je važno razumjeti da u ovom slučaju valjana pravna osnova nije privola, već javni interes. Grad Zagreb bez obrade osobnih podataka ne bi mogao upravljati nekretninama na način da ih dodjeljuje u najam najpotrebitijima. No, javni interes ne znači da se podaci mogu objavljivati bez ograničenja", rekao je Prkut.
Kaže da je trebalo provesti procjenu rizika
Dodaje da je uvijek kada se obrađuju potencijalno osjetljivi osobni podaci nužno provesti procjenu rizika.
"Adekvatno provedena procjena otvorila bi brojna pitanja. Postoje li ranjive skupine koje objavom osobnih podataka izlažemo dodatnom riziku? Može li se transparentnost osigurati i ako se imena žrtava obiteljskog nasilja pseudonimiziraju? Treba li postojati mogućnost da osoba zatraži da njezino ime ili adresa ne budu javno objavljeni u Registru nekretnina?
Je li broj bodova u kategoriji 'posebne okolnosti' ipak osobni podatak – mogu li se na temelju analize bodova saznati neki osjetljivi osobni podaci? Može li se javni uvid ograničiti, primjerice, tako da su ukupni bodovi javni, a detaljni prikazi dostupni samo kandidatima, novinarima ili organizacijama koje nadziru rad vlasti?", zapitao se.
"Ovdje se ne razumiju osnovna načela GDPR-a"
Zaključuje da transparentnost i zaštita osobnih podataka nisu suprotstavljeni pojmovi.
"Upravo u izgradnji javnog povjerenja, kroz nepristrano upravljanje javnim nekretninama i objektivne odluke u natječajima za socijalne usluge, potrebno je pronaći ravnotežu između javnog interesa i prava pojedinca, osobito ako je riječ o ranjivim skupinama.
U slučaju Grada Zagreba, klatno je, nažalost, otišlo predaleko u smjeru potpune javnosti - i to ponajprije zbog nerazumijevanja osnovnih načela Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR)", rekao je Prkut.
Podsjetimo, Grad Zagreb trenutačno gradi zgradu od 288 stanova u Podbrežju za socijalni i priuštivi najam, koja će biti završena 2027., nakon čega će uslijediti i gradnja gradskih stanova u Svetoj Klari i Borovju.
Ukupno je riječ o novih 1000 stanova, čime će se, kako su naglasili, značajno povećati portfelj stanova u gradskom vlasništvu namijenjenih za socijalni i priuštivi najam i povećati pristupačnost cijene najma stanova u Zagrebu.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati