REZULTATI najmanje istraživanja ljudskog genoma provedenog od strane 13 znanstvenih institucija su pokazala kako su razlike u genetskog strukturi ljudskih jedinki daleko veće nego što se dosada pretpostavljalo.

Dosada se smatralo da su razlike među ljudima posljedica razlika u pojedinačnim "slovima" ljudskog genoma, odnosno da svaki gen može imati samo dvije kopije - po jednu od dobijenu od roditelja.

Međutim, istraživanje koje je provedeno nad oko 270 genoma ljudi afričkog, azijskog i europskog podrijetla je pokazalo da razlike među ljudima ovise o daleko složenijim genetskim kombinacijama, koje znanstvenici slikovito opisuju kao "riječi" i "rečenice" umjesto "slova". Pojedinci umjesto dvije mogu nositi daleko više kopija određenog gena, sadržavajući u sebi tako daleko složenije genetske kombinacije.

Na temelju toga se došlo do zaključka kako su genetske razlike među ljudima oko 10 puta veće nego što se pretpostavljalo.

Time je oborena i dosadašnja hipoteza prema kojoj je ljudski DNK bio 99 % identičan DNK-u čimpanze, najbližeg ljudskog srodnika u životinjskom svijetu.

Istraživanje takvih složenih genetskih kombinacija ukazuje da su neke od njih odgovorne za određene genetske varijacije u različitim populacijama - neke od osoba afričkog podrijetla su otpornije na HIV, a neke od osoba azijskog podrijetla otpornije na malariju.

Pravilna identifikacija tih kombinacija bi mogla dati pravi uzrok nekih teških i danas neizlječivih stanja kao što su Parkinsonova i Alzheimerova bolest, kao i eventualnu terapiju.

Vjeruje se da će osim u medicini najnovija saznanja o ljudskom genomu pomoći i forenzičkoj znanosti.

Rezultati istraživanja su objavljeni u tri časopisa - "Nature", "Nature Genetics" i "Genome Research".

D.A.