OBJAVA rata Njemačkoj od strane Velike Britanije i Francuske 1939. godine označila je početak sveopćeg rata u Europi. Sam sukob, međutim, započeo je dva dana ranije njemačkom invazijom na Poljsku. Ovaj prijelomni trenutak bio je izravna reakcija na agresiju Trećeg Reicha i označio je ulazak Europe, a ubrzo i svijeta, u sukob koji će potrajati do 1945. godine.

Odluka o objavi rata predstavljala je vrhunac godina političkih napetosti, sloma politike smirivanja i neuspjelih diplomatskih pokušaja očuvanja mira na kontinentu.

Pozadina i politika smirivanja

Tijekom 1930-ih godina Europa je bila obilježena političkom i gospodarskom nestabilnošću, dok je nacistička Njemačka pod vodstvom Adolfa Hitlera sve više kršila uvjete Versajskog ugovora iz 1919. godine. Njemačka je 1935. godine ponovno uvela obvezni vojni rok, 1936. godine remilitarizirala Rajnsku oblast, a 1938. godine anektirala Austriju u događaju poznatom kao Anschluss.

Velika Britanija i Francuska, pod vodstvom premijera Nevillea Chamberlaina i premijera Édouarda Daladiera, slijedile su politiku smirivanja, nastojeći izbjeći sukob dopuštanjem Njemačkoj određene teritorijalne i političke ustupke.

Vrhunac ove politike bio je Münchenski sporazum iz rujna 1938. godine, kojim je Njemačkoj dopušteno anektirati Sudete, njemačko govorno područje Čehoslovačke, u zamjenu za Hitlerovo obećanje da neće tražiti daljnje teritorijalno proširenje.

Međutim, kada je Njemačka u ožujku 1939. godine okupirala ostatak Čehoslovačke, stvorivši Protektorat Bohemije i Moravske, postalo je jasno da politika smirivanja nije uspjela zaustaviti njemačku ekspanziju.

U odgovoru na ove događaje, Velika Britanija i Francuska promijenile su svoj pristup. Dana 31. ožujka 1939. godine, Velika Britanija je izdala jamstvo za obranu Poljske, obećavajući vojnu potporu u slučaju njemačkog napada.

Francuska, kao saveznik Poljske putem sporazuma iz 1921. godine, također je potvrdila svoju obvezu obrane Poljske. Ova jamstva bila su odgovor na sve veću prijetnju njemačke agresije, posebno nakon što je Hitler počeo iznositi zahtjeve za poljskim teritorijem, uključujući slobodni grad Danzig i Poljski koridor.

Njemačka invazija Poljske

Dana 23. kolovoza 1939. godine, Njemačka i Sovjetski Savez potpisali su Pakt Ribbentrop-Molotov, nesvrstani sporazum koji je uključivao tajni protokol o podjeli istočne Europe, uključujući Poljsku, između dviju sila.

Ovaj pakt dao je Njemačkoj sigurnost da Sovjetski Savez neće intervenirati u slučaju napada na Poljsku. Dana 1. rujna 1939. godine, Njemačka je započela invaziju Poljske, koristeći blitzkrieg taktiku koja je uključivala brze i koordinirane napade tenkova, zrakoplova i pješaštva.

Njemačke snage brzo su napredovale, izazivajući kaos i uništenje, dok je poljska vojska, unatoč hrabrom otporu, bila preplavljena nadmoćnom njemačkom vojnom silom.

Invazija je izazvala trenutnu reakciju Velike Britanije i Francuske, koje su bile obvezne svojim jamstvima prema Poljskoj. Iste večeri, 1. rujna, Velika Britanija i Francuska izdale su ultimatum Njemačkoj, zahtijevajući trenutno povlačenje snaga iz Poljske.

Ultimatum je postavljen s rokom od 48 sati, ali Njemačka nije odgovorila niti je pokazala namjeru zaustavljanja invazije. Ovaj čin agresije bio je konačni dokaz da se Hitlerove ekspanzionističke ambicije ne mogu zaustaviti diplomatskim putem, prisilivši saveznike na akciju.

Objava rata

Ujutro 3. rujna 1939. godine, nakon što je njemački ultimatum istekao bez odgovora, Velika Britanija objavila je rat Njemačkoj. U 11:15 sati po lokalnom vremenu, premijer Neville Chamberlain obratio se naciji putem radija, izjavivši da je zemlja u ratu s Njemačkom.

U svom govoru, Chamberlain je izrazio žaljenje zbog neuspjeha mirovnih napora i naglasio obvezu Velike Britanije da zaštiti Poljsku. Istog dana, u 17:00 sati, Francuska je također objavila rat Njemačkoj, nakon sličnog ultimatuma koji je Njemačka ignorirala. Francuski premijer Daladier potvrdio je odluku, ističući potrebu za suprotstavljanjem njemačkoj agresiji.

Obje zemlje koordinirale su svoje akcije putem Anglo-francuskog Vrhovnog ratnog vijeća, ali njihov neposredni vojni odgovor bio je ograničen. Umjesto izravnog napada na Njemačku, Velika Britanija i Francuska započele su razdoblje poznato kao "Lažni rat" ili "Sitzkrieg", tijekom kojeg su se ograničile na pripreme i manje operacije, poput francuske ofenzive u Saaru, koja je brzo prekinuta.

Ipak, objava rata označila je početak šireg sukoba koji će uskoro obuhvatiti veći dio svijeta.

Neposredne posljedice

Objava rata imala je duboke posljedice, iako su početni vojni angažmani bili ograničeni. Poljska nije dobila značajnu izravnu vojnu pomoć od saveznika, a do kraja rujna 1939. godine bila je podijeljena između Njemačke i Sovjetskog Saveza, koji je 17. rujna započeo vlastitu invaziju istočnih dijelova Poljske prema uvjetima Pakta Ribbentrop-Molotov.

Unatoč tome, objava rata postavila je temelje za formiranje Savezničkih snaga, koje će se kasnije proširiti uključivanjem zemalja poput Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetskog Saveza nakon njihovog ulaska u rat.

U Velikoj Britaniji i Francuskoj, objava rata dovela je do mobilizacije vojnih snaga i gospodarstava. U Britaniji su uvedene mjere poput racioniranja i evakuacije djece iz gradova, dok je Francuska pojačala svoje fortifikacije duž Maginotove linije.

Međutim, nesposobnost saveznika da učinkovito pomognu Poljskoj izazvala je kritike i naglasila ograničenja njihove vojne spremnosti u tom trenutku. Objava rata također je imala globalne posljedice, potaknuvši zemlje Commonwealtha, poput Kanade, Australije i Novog Zelanda, da se pridruže Velikoj Britaniji u ratu protiv Njemačke.

Objava rata Velike Britanije i Francuske Njemačkoj 3. rujna 1939. godine bila je prekretnica u svjetskoj povijesti, označivši početak Drugog svjetskog rata. Iako su početni mjeseci rata bili obilježeni relativnom neaktivnošću na zapadnom frontu, ova odluka postavila je temelje za dugotrajni sukob koji će preoblikovati globalni poredak.

Neuspjeh politike smirivanja i odlučnost saveznika da se suprotstave njemačkoj agresiji istaknuli su važnost kolektivne sigurnosti i međunarodnih saveza. Iako Poljska nije bila spašena, objava rata simbolizirala je početak borbe protiv nacističke ideologije, koja će kulminirati pobjedom saveznika 1945. godine.