ASTRONOMI su snimili detaljne slike dviju zvjezdanih eksplozija, pružajući dosad neviđen uvid u rane faze tih snažnih kozmičkih događaja. "Nova" nastaje kada bijeli patuljak, gusti ostatak zvijezde slične Suncu, privlači materijal sa zvijezde pratilice.

Kada nakupljeni materijal, uglavnom vodik, na površini bijelog patuljka dosegne kritičnu masu, dolazi do termonuklearne eksplozije. Ove eksplozije u kratkom vremenu oslobađaju istu količinu energije koju oslobađa Sunce kroz period od otprilike 100.000 godina, piše Futurism.

Iako su "nove" vidljive na noćnom nebu, astronomi su do sada mogli samo nagađati što se događa u ranim fazama eksplozija, budući da je takve događaje teško izravno promatrati. Eksplodirani materijal obično se prikazivao kao jedna svijetla točka, no nove slike sada omogućuju detaljniji uvid.

"Ova promatranja nam omogućuju da gledamo eksploziju zvijezda u stvarnom vremenu, nešto što je vrlo komplicirano i dugo se smatralo izuzetno izazovnim", rekao je Elias Aydi, vodeći autor studije objavljene u časopisu Nature Astronomy i profesor na Sveučilištu Texas Tech.

"Umjesto da vidimo samo jednostavan bljesak svjetlosti, sada otkrivamo način na koji se ove eksplozije odvijaju."

Napredna tehnika promatranja

Slike su prvenstveno snimljene tehnikom interferometrije pomoću niza teleskopa CHARA na Sveučilištu Georgia State. Ova metoda spaja svjetlost iz više izvora kako bi se stvorio uzorak koji astronomi mogu analizirati. Kada su usmjereni prema istoj točki na nebu, teleskopi funkcioniraju kao jedan veliki instrument.

Podaci iz CHARA-e dopunjeni su snimkama s drugih opservatorija, uključujući NASA-in svemirski teleskop Fermi, koji prati visokoenergetske gama-zrake, i Opservatorij Gemini na Havajima.

Dva različita slučaja

Rad je otkrio da su "nove" znatno složenije nego što se ranije pretpostavljalo. Jedna od promatranih, V1674 Herculis, pokazala se jednom od najbržih ikad zabilježenih, dosegnuvši vrhunac sjaja prije nego što je izblijedjela u samo nekoliko dana.

Zabilježena su dva različita istjecanja plina, što sugerira da je eksplozija uključivala višestruka izbacivanja materijala. Ta su izbacivanja emitirala gama-zrake, koje se tipično povezuju sa supernovama koje stvaraju crne rupe.

Druga promatrana "nova", V1405 Cassiopeiae, odvijala se znatno sporije, a trebalo joj je više od pedeset dana da izbaci sav svoj eksplodirani materijal.

Tijekom tog razdoblja, bijeli patuljak bio je obavijen sferom plina koja je progutala obje zvijezde, formirajući rijetku strukturu koja se zove "zajednička ovojnica". Kada se ovojnica konačno raspršila, izbacivanje je također proizvelo gama-zrake koje je zabilježio teleskop Fermi.

Činjenica da su oba događaja proizvela gama-zrake pokazuje da su nove "laboratoriji za ekstremnu fiziku", rekla je koautorica Laura Chomiuk, profesorica na Sveučilištu Michigan State. Dodala je kako bi to moglo pomoći znanstvenicima da "povežu točke između nuklearnih reakcija na površini zvijezde, geometrije izbačenog materijala i visokoenergetskog zračenja koje detektiramo iz svemira."