U VILNIUSU se svakodnevni život nastavlja uobičajeno, no ispod prividne normalnosti, Litva je usredotočena na jačanje vlastite sigurnosti kao odgovor na novu neizvjesnost u europskom poretku. Za tu članicu NATO-a i EU-a, koja graniči s ruskom eksklavom Kalinjingrad i Bjelorusijom, rat u Ukrajini nije daleki sukob, već izravno upozorenje, piše Euronews.

Rastuća percepcija prijetnje

Litva smatra da prijetnja od Rusije raste i da će biti izražena u sljedeće tri do pet godina, navodi zamjenik ministra nacionalne obrane Karolis Aleksa. Kao ključne razloge ističe jačanje ruske vojske, spremnost na upotrebu sile i ambiciju Moskve da preoblikuje europsku sigurnost.

Litavske pripreme izravan su odgovor na te događaje. "Rusija je pokazala i volju i spremnost da upotrijebi vojnu silu za postizanje svojih ciljeva", rekao je Aleksa za Euronews, navodeći Ukrajinu kao najočitiji primjer. "Ne radi se samo o Ukrajini. Ruski režim će upotrijebiti vojnu silu kao alat za promjenu europske sigurnosne arhitekture."

Ishod rata, bilo da se radi o primirju ili mirovnom sporazumu, utjecat će na rusko stajalište. Ipak, Aleksa je rekao kako Vilnius očekuje da će Moskva nastaviti jačati svoje snage duž istočnih granica NATO-a, uključujući Kalinjingrad. Svi pokazatelji upućuju na "povećanje sukoba i ruske agresije" ako odvraćanje ne bude dovoljno snažno, dodao je.

Saveznici na terenu

Odvraćanje, prema stajalištu Litve, započinje vidljivom prisutnošću saveznika. Od 2022. godine aktivnost NATO-a u zemlji značajno se pojačala, pri čemu Sjedinjene Države i Njemačka imaju središnju ulogu.

Ključna je odluka Njemačke o trajnom raspoređivanju brigade u Litvi do 2027. godine. Aleksa je to opisao kao "ogroman politički i vojni signal" koji pokazuje da je obrana Litve kolektivna, a ne samo nacionalna odgovornost NATO-a.

"Ovdje se radi o obrani od prvog centimetra našeg teritorija", rekao je. "Stvarno moramo kolektivno pokazati da to nije samo nacionalni posao svake države članice NATO-a, već je to stvarno kolektivni napor."

Njemačke snage već su prisutne, dok Litva ubrzano nadograđuje infrastrukturu kako bi olakšala misije i smjestila cijelu brigadu. Američke trupe također održavaju stalnu prisutnost, a drugi saveznici, poput Nizozemske i Norveške, doprinose u kopnenim, zračnim i pomorskim operacijama.

Protuzračna obrana sada ima važnu ulogu. Litva gradi vlastite sustave, dok saveznici NATO-a rotiraju kopnene jedinice protuzračne obrane i borbene zrakoplove kroz baltičku regiju. Na moru, NATO nastavlja svoju baltičku misiju, što nadopunjuju napori Europske unije za jačanje zaštite kritične infrastrukture.

Izgradnja nacionalne vojne moći

Osim savezničke prisutnosti, glavni prioritet Litve je ambiciozno jačanje nacionalne obrane kako bi se osiguralo da je zemlja spremna i otporna na suvremene prijetnje. Vlada se obvezala do 2030. uspostaviti potpuno operativnu nacionalnu diviziju sposobnu za borbu uz snage NATO-a. Aleksa to ističe kao središnji stup litavske vojne modernizacije.

"To znači ne samo borbene brigade, već i sve prateće sposobnosti kako bi se borilo rame uz rame s našim savezničkim snagama ovdje u Litvi." Objasnio je da su logistika, inženjerija, medicinska podrška te zapovijedanje i kontrola jednako važni.

Kako bi to postigla, Litva ulaže milijarde eura u modernu opremu. Glavni projekti nabave uključuju tenkove, borbena vozila pješaštva kao što je CV90, njemačke i francuske topničke sustave te američko raketno topništvo HIMARS.

Ova ulaganja odvijaju se u kratkom roku, stvarajući pritisak za nabavu opreme, njezinu integraciju i obuku postrojbi do kraja desetljeća. "Ne kupujemo samo platforme", rekao je Aleksa. Litva gradi "interoperabilne jedinice, spremne za borbu do kraja 2030. godine."

Totalna obrana i uloga društva

Spremnost u Litvi nadilazi vojsku: koncept totalne obrane usmjeren je na jačanje nacionalne otpornosti i spremnosti na svim razinama društva. Ključni element je Litavski savez strijelaca, dobrovoljačka organizacija slična nacionalnoj gardi. Broj članova porastao je s oko 10.000 u 2021. na više od 18.000 danas.

"To pokazuje energiju i predanost našeg društva", rekao je Aleksa. "Razumijemo da smo mala nacija, ali moramo imati otpornu i preciznu obrambenu industriju." Obrambena potrošnja odražava taj osjećaj. Ove će godine Litva potrošiti oko 5% svog BDP-a na obranu.

Javna podrška saveznicima i vojnim ulaganjima je visoka. Anketa ministarstva obrane pokazala je da gotovo 80% Litavaca podržava stacioniranje saveznika i snaga NATO-a u zemlji. Također raste prihvaćanje ideje da se spremnost mora proširiti izvan profesionalnih vojnika.

Izgradnja vještina

Dok se rasprave o budućnosti novačenja nastavljaju, uključujući pitanja treba li biti univerzalno i kako uključiti žene, Aleksa je rekao da je smjer jasan: "Mnogo, mnogo veći dio društva razumije da moraju učiniti više." Napori uključuju i obrazovanje.

Litva proširuje nastavu o nacionalnoj sigurnosti i civilnoj otpornosti u školama te podržava neformalne inicijative poput centara za obuku civilnih dronova.  "To nije priprema za rat u ovom brutalnom smislu, već pružanje mogućnosti našoj djeci da koriste dronove", naglasio je Aleksa. "Radi se o izgradnji civilnih vještina i otpornosti u modernom sigurnosnom okruženju."

Litavsko obrambeno planiranje sve se više usredotočuje na prijetnje koje ne dosežu razinu otvorenog sukoba. Kibernetički napadi, dezinformacije, sabotaže i drugi oblici hibridnog ratovanja smatraju se trajnim rizicima, ne samo od Rusije već i od njezinih partnera, poput Bjelorusije.

Kibernetička obrana

"Već vidimo da se te metode koriste", rekao je Aleksa. "Budući sukobi mogu započeti bez prelaska tenkova preko granica." Zbog toga Litva ulaže u kibernetičku obranu, informacijsku otpornost i borbu protiv dezinformacija kako bi osposobila društvo da se odupre manipulaciji i poremećajima.

Litva usko povezuje jačanje svoje obrane s europskom i transatlantskom podrškom. EU će osigurati značajan dio financiranja putem "sigurnih zajmova", čime će Litvi do 2030. biti omogućeno do 6,3 milijarde eura za oko 50 obrambenih projekata. Vilnius također očekuje dodatnu potporu kroz obrambene programe EU-a i sljedeći višegodišnji proračun bloka.

Jednako su važne, rekao je Aleksa, regulatorne reforme usmjerene na jačanje europske obrambene industrije. Smanjenje birokratskih prepreka i ubrzanje proizvodnje ključno je ako je Europa ozbiljna u pogledu odvraćanja.  Vojna mobilnost ostaje još jedan prioritet. Brže kretanje trupa i opreme preko granica, često nazivamo "vojnim Schengenom", izravno bi podržalo obrambene planove NATO-a na istočnom krilu.

Litva ostaje jedan od najsnažnijih podupiratelja Ukrajine, obvezujući se na izdvajanje najmanje 0,25% svog BDP-a za vojnu pomoć. Osim donacija, Vilnius radi na zajedničkim projektima obrambene proizvodnje s Ukrajinom i europskim partnerima.