EUROPSKA unija ubrzano će potrošiti milijarde eura na izgradnju "zida dronova" s tehnologijom koja je već isprobana na bojištima u Ukrajini, piše Financial Times. Riječ je o odgovoru na nedavne ruske upade u zračni prostor članica NATO-a.

Prošlotjedna reakcija na ruske zračne upade u Poljsku i Rumunjsku pokazala je, prema pisanju Financial Timesa, da NATO koristi skupu tehnologiju za presretanje relativno jeftinih dronova, što je očita ranjivost koju Moskva može dalje iskorištavati. Kako bi popunila tu prazninu, Europska komisija potiče članice da koriste zajedničke fondove i kupuju sustave koji su se pokazali učinkovitima u Ukrajini.

Galerija

Von der Leyen: Europa mora izgraditi zid dronova

Samo nekoliko sati nakon što su borbeni zrakoplovi NATO-a oborili dio od 19 dronova koji su ušli u poljski zračni prostor, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da Europa mora "izgraditi zid dronova" na svojoj istočnoj granici.

"To će biti europska sposobnost razvijena, raspoređena i održavana zajedno, koja može reagirati u stvarnom vremenu", rekla je von der Leyen.

Dodala je da će EU osnovati i "savez za dronove" s Kijevom, koji će biti poduprt s šest milijardi eura kako bi se "ukrajinska domišljatost pretvorila u prednost na bojištu i zajedničku industrijalizaciju".

Ima smisla samo ako bude zajednički

Poljska, baltičke države i Finska već su najavile jačanje svojih granica, no dužnosnici upozoravaju da će to imati učinka samo ako se izgradi jedinstveni i integrirani sustav.

"Obrambena postura Europe previše je fragmentirana, ali ovo je područje gdje zaista moramo vidjeti puno više koordinacije", rekao je jedan dužnosnik za Financial Times.

"Ne možete imati jednu državu na prvoj crti koja radi jedno na svojoj granici, a drugu koja radi nešto sasvim drugo. Rusija će jednostavno prilagoditi svoj pristup našim slabostima", dodao je.

Članice NATO-a na istočnom krilu trebale bi dobiti gotovo 100 milijardi eura obrambenih zajmova, od ukupno 150 milijardi osiguranih kroz zajednički proračun EU-a. Ti će zajmovi pomoći i u financiranju "zida dronova", potvrdio je glasnogovornik Europske komisije Thomas Regnier.

Industrija traži kreativna rješenja

Daniela Hildenbrand iz njemačkog obrambenog koncerna Hensoldt izjavila je da je regija "postala nešto kreativnija u ugovornim aranžmanima" kako bi se osigurao sveobuhvatan zaštitni štit za Europu i NATO.

"To znači istražiti kako države članice mogu imati multinacionalne okvire ili pomagati jedna drugoj u izgradnji sposobnosti", rekla je Hildenbrand za Financial Times.

Kako bi se premostio jaz dok se ne nabave novi sustavi, NATO je pokrenuo misiju protuzračne obrane Istočna straža (Eastern Sentry), koja uključuje raspoređivanje borbenih zrakoplova, brodova i sustava za izviđanje duž istočnog krila, od Finske do Bugarske.

"Nismo spremni"

"Nismo spremni", rekao je Max Enders, čelnik razvoja poslovanja u minhenskome start-upu Tytan, koji proizvodi presretače dronova koji se već koriste na ukrajinskoj bojišnici.

On je sukob s Rusijom opisao kao "utrku u naoružanju", u kojem obje strane usavršavaju svoje bespilotne letjelice i presretače sposobne za njihovo obaranje.

Ukrajina od početka totalne invazije 2022. inovira u protuzračnoj obrani. Dok Kijev ovisi o zapadnim partnerima za sustave koji obaraju projektile, Ukrajinci su osmislili jeftinije načine borbe protiv ruskih napadnih dronova.

Ukrajinske inovacije

Standardni radari ne mogu detektirati male iranske dronove Shahed koji lete relativno nisko. Ukrajinske tehnološke kompanije zato su razvile nacionalni sustav akustičnih senzora koji ih prepoznaje po zvučnom potpisu. Te informacije šalju se stotinama mobilnih timova opremljenih protuzračnim topovima i teškim strojnicama - puno jeftinijem rješenju od raketnih presretača.

Predsjednik Volodimir Zelenski prošlog je tjedna ponudio Poljskoj obuku u suprotstavljanju ruskim dronovima, osobito Shahedima. Ministarstvo obrane u Varšavi potvrdilo je da su "u tijeku napredni razgovori stručnjaka dviju zemalja o produbljenoj suradnji u području dronova, ali i sustava obrane od dronova".

Baltik i Rumunjska prate Ukrajinu

Karolis Aleksa, zamjenik ministra obrane Litve, izjavio je za Financial Times da njegova zemlja uvodi ukrajinsku praksu korištenja mobilnih borbenih timova kako bi obarali dronove detektirane akustičkim sustavom.

"Bilo bi preskupo koristiti skupa oružja poput borbenih zrakoplova i projektila. Zato guramo jeftinija i pametnija rješenja", rekao je Aleksa.

Sličan akustični sustav uvodi se i u Latviji, dok Rumunjska razmatra kako bi ukrajinsko iskustvo moglo biti uključeno u njezinu obrambenu potrošnju.

"Priroda rata se promijenila"

"Cijeli koncept ratovanja dronovima promijenio je prirodu suvremenog oružanog sukoba", rekao je brigadni general Markku Viitasaari, direktor Finske nacionalne obrambene jedinice.

"Sigurno postoji potreba za razvojem novih protumjera, osobito protiv besposadnih sustava. Neke opcije već postoje i koriste se, ali potrebne su nove tehnologije i metode", dodao je Viitasaari.