DOK EUROPSKA unija ubrzano traži adute za buduće trgovinske pregovore s administracijom Donalda Trumpa, postoji nešto što bi Bruxelles mogao ponuditi kako bi privukao pozornost američkog predsjednika - zatvorski kapaciteti.

Trump je nedavno zaprijetio da će Amerikance slati u strane zatvore, rekavši da bi rado deportirao američke državljane koji počine nasilna kaznena djela u ozloglašeni zatvor u Salvadoru, piše Euronews i ironično nastavlja predstavljajući napuštene europske zatvore koje bi Europska unija mogla ponuditi američkom predsjedniku:

"Ako Trump traži otočne zatvore, EU ima mnogo toga za ponuditi, uključujući povijesne lokacije koje se mogu mjeriti s Alcatrazom i koje bi mogle privući Trumpov osjećaj za povijest i kulturu."

Goli otok napušten je 1988. godine

U Euronewsovu užem izboru našao se i nekadašnji zatvor na Golom otoku, koji je jugoslavenski komunistički režim otvorio 1949. godine kao izoliranu kažnjeničku koloniju za stvarne i navodne "suradnike Informbiroa", odnosno općenito simpatizere Staljina i Sovjetskog Saveza.

Od sredine 50-ih godina na Golom otoku više nisu zatvarani (samo) politički zatvorenici, a procjenjuje se da je zbog torture, zlostavljanja i loših uvjeta do raspuštanja zatvora 1988. godine smrtno stradalo najmanje 400 zatočenika.

"Goli otok, nenaseljen otok uz jadransku obalu Hrvatske, koristio se kao strogo čuvan zatvor i radni logor dok je ova zemlja bila dio Jugoslavije. Bio je u funkciji između 1949. i 1989. godine, a u njemu su bili zatočeni komunisti i staljinisti, protivnici Josipa Broza Tita. Austro-Ugarska je tijekom Prvog svjetskog rata na Goli otok slala ruske ratne zarobljenike.

Ime na hrvatskom jeziku otok je dobio jer je njegova površina gotovo potpuno lišena vegetacije. Zatvor je postao poznat nakon Titove smrti 1980. godine, kada je srpski pisac Antonije Isaković objavio svoj roman 'Tren' o uvjetima u zatvoru. Knjiga je odmah postala bestseler.

"Ostavlja snažan dojam Alcatraza"

Zatvor je već desetljećima napušten, ali ostavlja snažan dojam Alcatraza i zato bi mogao biti privlačan američkom predsjedniku", piše Euronews.

U nastavku teksta opisuje se najpoznatiji europski zatvorski otok: Château d'If blizu Marseillea. Iako je njegov najpoznatiji zatvorenik, grof Monte Cristo, bio fiktivni lik iz istoimenog romana Alexandrea Dumasa, Château d'If "ugostio" je mnoge stvarne (uglavnom vjerske) zatvorenike od sredine 17. stoljeća do kraja 19. stoljeća.

Iako knjiga opisuje kako je Monte Cristo pobjegao s otočića, vjeruje se da to u stvarnosti nikome nije uspjelo. A Trumpu bi se moglo svidjeti što može pregovarati izravno sa svojim prijateljem Emmanuelom Macronom i zaobići briselske birokrate i zahtjevne Nijemce, piše Euronews.

Sljedeći prijedlog je Vražji otok, smješten uz obalu Francuske Gijane, najvećeg francuskog prekomorskog departmana, koji se nalazi uz sjeveroistočnu obalu Južne Amerike.

Kaznena kolonija koja je bila funkcionalna između 1852. i 1952. godine bila je ozloglašena zbog surovog postupanja prema zatvorenicima te tropske klime i bolesti koje su pridonosile smrtnosti od 75% u najgorim razdobljima.

Europa bi Trumpa mogla uputiti na pravosudni sustav u Nizozemskoj

Vražji otok je ovjekovječen djelom Henrija Charrierea, bivšeg zatvorenika, koji je 1969. napisao bestseler "Papillon" o svojem uspješnom bijegu. Nekoliko godina kasnije Franklin Schaffner režirao je istoimeni hollywoodski film sa Steveom McQueenom i Dustinom Hoffmanom u glavnim ulogama.

Ako propadne pokušaj s prijedlogom "zatvori za carine", nastavlja Euronews u šaljivom tonu, Europa bi Trumpa mogla uputiti na pravosudni sustav u Nizozemskoj, gdje se zatvorska populacija smanjila sa stope 94 na 51 na 100.000 stanovnika između 2005. i 2016. godine - uglavnom zahvaljujući rehabilitacijskim naporima. Zato su neki prazni zatvori prenamijenjeni u hotele ili kulturne centre, a to bi moglo privući Trumpa kao nekadašnjeg mogula u nekretninama.