NEKOLIKO članica Europske unije zalaže se za ukidanje trgovinskih barijera s deset zemalja Sjeverne Afrike i Bliskog istoka kroz nadolazeći strateški sporazum, poznat kao Pakt za Mediteran. Cilj je da se te zemlje "usklade s pravilima jedinstvenog tržišta EU-a", otkriva dokument Europske komisije u koji je imao uvid Euronews.

Prijedlog je dio sažetka koji je Europska komisija pripremila u travnju ove godine, a temelji se na doprinosima država članica i partnerskih zemalja. Ova inicijativa dolazi u trenutku kada predsjednica Komisije Ursula von der Leyen, od početka svog drugog mandata, naglašava potrebu za diverzifikacijom trgovine i smanjenjem ovisnosti o Rusiji i Kini.

Što donosi Pakt za Mediteran?

Pakt za Mediteran, koji bi Europska komisija trebala predstaviti sredinom listopada, ima za cilj uspostaviti mrežu novih i postojećih bilateralnih sporazuma s mediteranskim zemljama u ključnim sektorima. Sporazum obuhvaća Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Libanon, Libiju, Maroko, Palestinu, Tunis i Siriju.

"Konzultacije će također nastojati uključiti perspektive susjeda, posebno zemalja Arapskog zaljeva i Turske, prepoznajući njihove značajne strateške interese, doprinos i utjecaj unutar regije", navodi se u dokumentu.

Ovom inicijativom službeni Bruxelles želi ojačati integraciju u mediteranskoj regiji, pogotovo u svjetlu trgovinske nestabilnosti s dosadašnjim tradicionalnim saveznicima poput Sjedinjenih Američkih Država.

"Mnoge članice EU-a predlažu modernizaciju postojećih sporazuma i uklanjanje trgovinskih barijera, uz pozive na usklađivanje s pravilima Jedinstvenog tržišta i podršku konvergenciji u sektorima poput digitalnog, energetskog, okolišnog i radnih standarda", stoji u dokumentu.

Ovo nije prvi pokušaj Bruxellesa da potakne dublju trgovinsku integraciju s Mediteranom. Još 1995. godine, takozvanom "Barcelonskom deklaracijom", partneri su se dogovorili o stvaranju Euro-mediteranske zone slobodne trgovine (EMFTA), no taj projekt nikada nije zaživio.

Korak dalje od postojećih sporazuma

EU već ima preferencijalni trgovinski sporazum s mediteranskim zemljama kroz Pan-euro-mediteransku konvenciju (PEM), koja usklađuje pravila o podrijetlu robe. Međutim, dokument o Paktu za Mediteran jasno pokazuje da članice EU-a žele ići dalje od toga.

"Neke članice EU-a naglašavaju važnost uključive trgovine, nižih carina i praktičnog pristupa tržištu putem alata poput Global Gatewaya i PEM konvencije. Neke se zalažu za modernizaciju PEM konvencije kako bi odražavala trenutne trgovinske sporazume EU-a i identificiraju trgovinu kao područje s najvećim potencijalom za zajedničko i koordinirano djelovanje", ističe se u dokumentu.

Interes partnerskih zemalja

Prema dokumentu, mediteranski partneri također pokazuju interes za jačom suradnjom, tražeći "regulatorno usklađivanje, pristup tržištu i podršku lokalnim proizvođačima". "Izražena je podrška regulatornoj harmonizaciji za privlačenje investicija i izgradnju zajedničkih lanaca vrijednosti u digitalnom, prometnom i sektoru čiste energije", navodi se, pozivajući se na doprinose mediteranskih zemalja.

Partneri predlažu i prekogranične agroindustrijske lance vrijednosti, modernizaciju carinskih sustava te pojednostavljenje trgovinskih procedura: "Naglasak je također stavljen na pojednostavljenje trgovinskih procedura, podršku malim i srednjim poduzećima te zelenim poduzećima, te ublažavanje netarifnih barijera kroz strukturirane dijaloge".

Među prioritetima su i usklađivanje s digitalnim upravljanjem EU-a, poput zakona i propisa inspiriranih Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR), te konvergencija u standardima čiste energije i zaštite okoliša.