PREDSJEDNICA Europske komisije Ursula von der Leyen ovog tjedna kreće u strateški posjet Južnom Kavkazu kako bi nadogradila angažman EU-a u povijesnom mirovnom procesu između Armenije i Azerbajdžana. Svrha posjeta je i jačanje energetske suradnje, trgovine i regionalne povezanosti, ali i pružanje potpore Armeniji suočenoj s gospodarskim pritiskom Rusije zbog opreznog pro-zapadnog zaokreta Erevana, piše MSN.

Čelnica izvršnog tijela EU-a posjetila je Baku radi razgovora s azerbajdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevim, a danas putuje u Erevan na sastanak s ponovno izabranim armenskim premijerom Nikolom Pašinjanom. Europska komisija je priopćila da je posjet usmjeren na četiri prioriteta:

"Potporu mirovnom procesu nakon prošlogodišnjeg potpisivanja povijesnog mirovnog sporazuma, poboljšanje povezanosti diljem regije te s Europom i središnjom Azijom, produbljivanje našeg gospodarskog partnerstva s Južnim Kavkazom i potporu Armeniji suočenoj s ruskom gospodarskom prisilom."

Energetika i infrastruktura na dnevnom redu u Bakuu

Ovo je prvi posjet Ursule von der Leyen Bakuu od 2022. godine, kada su EU i Azerbajdžan potpisali strateško energetsko partnerstvo radi proširenja suradnje u opskrbi prirodnim plinom kroz Južni plinski koridor. Taj je potez uslijedio nakon što je Europska unija hitno tražila alternative za uvoz energije poslije ruske invazije na Ukrajinu.

Posjet se događa i u svjetlu mirovnog sporazuma kojim su Armenija i Azerbajdžan okončali desetljeća rata oko Karabaha, u regiji koja je nekad bila u orbiti Moskve. Time se nastavlja strateški politički dijalog EU-a s regijom, nakon što je predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa u ožujku posjetio Baku.

Ukupno 16 europskih zemalja trenutačno prima azerbajdžanski plin, od čega je 10 članica EU-a. Italija je najveći uvoznik azerbajdžanske energije u Uniji, što je naglašeno i posjetom talijanske premijerke Giorgie Meloni Bakuu u svibnju.

Strateška alternativna ruta

Povezivost je sada još jedno ključno područje suradnje EU-a i Azerbajdžana, pri čemu se Srednji koridor pojavljuje kao strateška tranzitna ruta između Azije i Europe i snažna euroazijska alternativa usred globalnih poremećaja u opskrbnim lancima na Bliskom istoku.

Srednji koridor, poznat i kao Transkaspijska međunarodna transportna ruta (TITR), transportna je mreža koja povezuje Kinu i jugoistočnu Aziju preko Kazahstana, Azerbajdžana i Gruzije, te dalje prema Turskoj i Europi.

Ruta počinje na istočnoj kineskoj obali, u luci Lianyungang, prolazi kroz Kinu s glavnim čvorištem u gradu Xi'anu, a zatim ulazi u Kazahstan. Odatle se grana prema Uzbekistanu na jugu i Kaspijskom jezeru na zapadu. Potom postaje pomorska, povezujući se s lukama u Azerbajdžanu i Gruziji prije nego što završi u čvorištima u Rumunjskoj, Mađarskoj i Poljskoj.

U trenutačnim geopolitičkim okolnostima, to je vitalna tranzitna ruta za prijevoz robe između Kine i Europe. Srednji koridor također je oko 3000 kilometara kraći od Sjevernog koridora koji prolazi kroz Rusiju.

Azerbajdžanski politički analitičar i predstavnik pri Gospodarskom i socijalnom vijeću UN-a (ECOSOC) u Uredu Ujedinjenih naroda u Ženevi, Toghrul Mammadli, izjavio je za Euronews da Europska unija ostaje najveći trgovinski partner Azerbajdžana, s udjelom od približno 43 % u ukupnoj vanjskoj trgovini zemlje.

"Energetika je i dalje kamen temeljac ovog partnerstva. U 2025. godini Azerbajdžan je izvezao 12.9 milijardi kubičnih metara prirodnog plina u Europu, što čini više od polovice njegova ukupnog izvoza plina, a istovremeno je osigurao oko 8 % uvoza plina plinovodima u EU. Ove brojke pokazuju rastuću ulogu Azerbajdžana kao pouzdanog doprinositelja europskoj energetskoj sigurnosti", rekao je.

"Vjerujem da će posjet predsjednice von der Leyen dodatno ojačati međusobno povjerenje i dati novi zamah pragmatičnom partnerstvu usmjerenom na budućnost, koje služi dugoročnim interesima i Azerbajdžana i Europske unije", kazao je Mammadli uoči posjeta.

Nove inicijative postale su moguće nakon što su Azerbajdžan i Armenija potpisali povijesni mirovni sporazum poslije gotovo četiri desetljeća tragičnog sukoba te su sada u potpunosti angažirani u stvaranju zajedničke gospodarske budućnosti za svoje nacije i regiju.

Posjet predsjednice Komisije objema zemljama nosi ne samo političku poruku već i simboliku da se EU sada s njima angažira unutar okvira mira, a ne sukoba, radi budućih zajedničkih gospodarskih projekata.

Potpora EU-a Armeniji usred ruskog pritiska

Von der Leyen otputovat će u Erevan na razgovore s armenskim premijerom Nikolom Pašinjanom, netom nakon što je EU predstavio paket potpore Armeniji kao odgovor na, kako je EK nazvala, "rusku gospodarsku prisilu". Cilj je i daljnji razvoj strateških odnosa EU-a i Armenije nakon što je Pašinjan na nedavnim izborima osigurao odlučan pro-zapadni mandat.

"Ovo će biti drugi posjet predsjednice Erevanu u dva mjeseca, nakon njezina posjeta povodom summita Europske političke zajednice i prvog summita EU-Armenija u svibnju", navodi se u priopćenju Europske komisije.

Europska komisija podržala je Pašinjana samo nekoliko dana prije ključnih izbora 7. lipnja i najavila paket potpore za suzbijanje ruskih sankcija koje su uslijedile nakon opreznog pro-europskog zaokreta Erevana. U posljednjim danima predizborne kampanje Pašinjan je pažljivo balansirao pristup Armenije prema Rusiji, izjavivši da je kandidatura zemlje za članstvo u EU-u u ovom trenutku "teoretska".

EK je tada najavila paket financijske pomoći i praktičnih mjera za potporu armenskoj poljoprivredno-prehrambenoj trgovini nakon što je Moskva pokrenula gospodarski pritisak. Rusija je ograničila uvoz raznog armenskog voća, povrća, cvijeća i ribljih proizvoda, kao i vina, konjaka i mineralne vode, istovremeno prijeteći prekidom ključnih isporuka nafte i plina Armeniji.