Foto: FAH

HRVATSKO novinarsko društvo (HND) u povodu Svjetskog dana slobode medija u utorak je dodijelilo godišnje nagrade za 2015. te novinarom godine proglasilo Elizabetu Gojan, voditeljicu i vanjskopolitičku komentatoricu HTV-a.

Za novinara, odnosno novinarku godine bili su nominirani i Nataša Božić s RTL-a, Hassan Haidar Diab iz Večernjeg lista i Boris Pavelić iz Novog lista, a od ukupno pristiglih petstotinjak važećih glasova članova HND-a najviše je dobila Elizabeta Gojan – njih ukupno 150.

Kako se ističe u obrazloženju nominacije, Gojan je u fokus javnosti došla nakon prijenosa inauguracije predsjednice Kolinde Grabar Kitarović koji je bio jedan od najgledanijih prošlogodišnjih projekata HRT-a, ali nakon kojeg je dio njezinih kolega pokrenuo peticiju poslije koje je uslijedila i lavina teških uvreda, prijetnji i sramoćenja Elizabete Goja. Iako je tražila pomoć i zaštitu nadležnih rukovoditelja na HRT-u, nitko nije reagirao pa se odlučila obraniti sama javnim istupom zbog kojeg je dobila izvanredni otkaz.

"Godina iza nje godina je sjajnih izdanja 'Daminog gambita', specijalnog projekta inauguracije zbog kojeg je dobila otkaz, potom pravne borbe, ali na koncu pobjede i povratka novinarke koja se – samo zahvaljujući svome znanju, talentu i upornosti kao i ljudskoj i profesionalnoj hrabrosti ubraja među najbolje u svom poslu", istaknuto je u obrazloženju nominacije. Elizabeta Gojan na samoj svečanosti nije preuzela nagradu jer je, kako je istaknuto, nakon sudjelovanja na novinarskom prosvjedu uoči dodjele nagrade otišla na posao.

Nagrade za istraživačko novinarstvo, radijsko, pisano...

Nagradu za pisano novinarstvo dobio je Hassan Haidar Diab za seriju reportaža o izbjegličkoj krizi i, kako je istaknuto, zanimljive materijale koje je donosio iz Danske, Kosova, okolnih zemalja ali i Iraka, Irana, Turske i rodnog Libanona. Nagradu za istraživačko novinarstvo dobila je novinarka Večernjeg lista Sandra Veljković za tekst 'Skandal o arbitražnom sudu u Haagu' kojim je "izazvala vidne međunarodne političke i pravne posljedice čemu zapravo novinarstvo u svojim najvišim profesionalnim zahtjevima i teži".

Za radijsko novinarstvo nagrađena je urednica na Trećem programu Hrvatskog radija Ljubica Letinić za jednosatni dokumentarac 'Zametnuta kartografija' o Zagrebu od 1941. do 1945. – u vrijeme rata i vladavine NDH, a za televizijsko novinarstvo Maja Medaković s Nove TV za prilog o obitelji Basarac u emisiji 'Provjereno' kojim je, po mišljenju stručnog ocjenjivačkog suda, "osvijestila gledatelje i građane o brigama i borbi malog čovjeka da preživi u hrvatskom društvu".

Nagradu za internetsko novinarstvo dobio je Hrvoje Šimičević za seriju tekstova objavljenih na portalu H-alter o utjecaju TTIP-a na Hrvatsku, temu koja "nije bila adekvatno zastupljena u javnom medijskom prostoru" te je "primjer koji jasno govori o opravdanosti državnih dotacija neprofitnom medijskom sektoru, koje su naprasno ukinute dolaskom Domoljubne koalicije i Mosta na vlast".

Za novinsku fotografiju nagradu je dobio fotoreporter Pixella Željko Lukunić koji je 'uhvatio' prosvjed branitelja na zagrebačkom Trgu svetog Marka, a za najbolji snimateljski prilog na televiziji nagrađena je ekipa RTL-a za snimku izbjegličke krize korištenu u dokumentarnom filmu 'Hrvatska – put spasa'.

Nagradu za životno djelo, po prvi put u povijesti HND-a, pripala je fotoreporteru, odnosno foto-izvjestitelju Fjodoru Feđi Klariću, kojega je za ovo priznanje predložio ogranak HND-a Slobodne Dalmacije.