MARIJANA IVANOV, ekonomistica te profesorica na zagrebačkoj Ekonomiji, govorila je za N1 o nikada većoj inflaciji. Ivanov kaže kako postoje inflacije troškova zbog kojih stope inflacije mogu jako narasti, ali da one ne mogu vrlo brzo postati deflacija ako nestane njihov inicijalni uzrok.

"No geopolitička situacija je sada vrlo loša pa ne treba očekivati pad stopa inflacija vrlo skoro pa su i očekivanja za cijelu ovu godinu naglo porasla. Očekivana stopa je bila 5.7 posto, sada već pričamo o 7 posto ili 8 posto. Dok god se geopolitička situacija ne smiri, ta inflacija će eskalirati i dalje", rekla je ekonomistica za N1.

"Moguće da konačna stopa inflacije bude dvoznamenkasta"

Ivanov kaže da je nezahvalno davati procjene o tome kolika bi konačna stopa inflacije mogla biti jer se situacija mijenja iz dana u dan. 

"Moguće je da konačna stopa inflacije bude dvoznamenkasta. Kada inflacija krene u visokim stopama teško ju je obuzdati. Ne znamo kada će trend rasta cijena stati", navodi Ivanov i dodaje da puno čimbenika utječe na inflaciju te da je rast cijena energenata počeo još 2021., puno prije rata u Ukrajini.

"Već smo prošle godine osjetili probleme s dobavom robe, nije stizala kako je trebala, pojavile su se nestašice, pogotovo metala i građevinskog materijala, imali smo zabrane izvoza žitarica u Latinskoj Americi, cijeli tok slobodne trgovine nije funkcionirao i gomilao se rast cijena", objasnila je.

Ekonomistica dodaje i kako je situacija postala osobito dramatična za Europu kada je počeo rat u Ukrajini jer ovisi o ruskom plinu. "Cijene nafte su se malo primirile, ali je cijena plina zadnjih mjesec dana narasla 30 posto", rekla je.

Ekonomistica kaže da LNG kapaciteti nisu dostatni

Ivanov se osvrnula na izjavu novog ministra energetike Davora Filipovića u kojoj je rekao da je LNG dostatan za opskrbu Hrvatske plinom. Ekonomistica kaže da kapaciteti nisu dostatni.

"LNG jednim dijelom može supstituirati manjak plina s ruskog tržišta, ali ne vjerujem da su ti kapaciteti dostatni. To nije moje stručno područje, ali ako smo mi toliko godina razmišljali treba li nama LNG il analizirali njegovu isplativost ja bih zaključila da nam on ne može biti dostatan. Cijene će i dalje rasti, no možda će se sada potražnja smanjiti pa neće doći do značajnog rasta. Čak i ako država pomogne dobavljačima, prije ili kasnije sve se to prelije na potrošače", objasnila je.

Rizik prevelikog povećanja plaća

Ivanov je komentirala kako plaće ne rastu jednakom brzinom kako raste cijena roba i usluga. Po pitanju povećanja neoporezivog dijela plaće na 5000 kuna, ekonomistica kaže kako to ponovno ne bi ni osjetili oni s najmanjim primanjima. Osvrnula se i na vrijednost novca.

"Inflacija uvijek djeluje poput poreza koji nije izglasan u saboru. Ono što ste prošle godine mogli kupiti za 90 kuna sada možete za 100, jednostavno novac gubi na vrijednosti. Rizično je previše povećavati plaće”, kazala je.

U vezi uvođenja eura, Ivanov kaže kako to generalno nema preznačajan utjecaj na rast cijena, ali da smo sada u sivoj zoni kada ne znamo pravu vrijednost robe. Navela je i kako je teško procijeniti tko od trgovaca neopravdano podiže cijene, ali da će se to nastaviti. 

"Kad se raspoloživi dohodak kućanstva iscrpi zbog viših cijena, potrošnja će padati, počet ćemo šparati na raznim kategorijama, i kada se potrošnja krene smanjivati pozitivan aspekt na državu će nestati i ostat će ovi negativni. Veće plaće uvijek znače pozitivan učinak na potrošnju. Država i cijelo gospodarstvo će imati koristiti od toga gledano u terminu BDP-a. Ipak, rizično je previše povećavati plaće jer inflacije troškova kako dođu, tako prođu, a ostaju vam fiksni troškovi", objasnila je.

O Zdravku Mariću: Najbolji ministar financija kojeg smo imali

Ekonomistica se osvrnula i na ministra financija Zdravka Marića. 

"Možda će zvučati pretjerano, ali mislim da je on definitivno najbolji ministar financija kojeg smo imali i upravo zahvaljujući njemu ova vlada ima puno veći ekonomski kredibilitet. Moram priznati, s moje pozicije, rijetko kada ministar financija razumije funkcioniranje makroekonomije, a on razumije", zaključila je Ivanov za N1.