HRVATSKA je u proteklih desetak godina izgubila više od 400 tisuća ljudi zbog negativnog demografskog trenda i iseljavanja. Jesu li strani radnici kvalitetno i dugoročno rješenje za problem nedostatka radne snage, te kako se provodi novi Zakon o strancima, pitanja su na koja su večeras odgovarali gosti Otvorenog na HRT-u.

Vidiš: Rekordno mali broj nezaposlenih

Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, u emisiji "Otvoreno" istaknuo je kako u Hrvatskoj vlada snažna potražnja za radnom snagom, uz rekordan broj zaposlenih i istovremeno rekordno mali broj osoba evidentiranih kao nezaposleni.

"Već smo sada na jednom novom minimumu i na današnji dan smo pali čak ispod 75 tisuća onih koji su u evidenciji nezaposlenih", kazao je.

"Ne možemo sve zadovoljiti iz domaćeg bazena kojeg imamo u hrvatskoj evidenciji. I, naravno, posežemo za stranom radnom snagom. Prema podacima iz travnja imamo otprilike 136 tisuća stranih radnika u Republici Hrvatskoj", naglasio je Vidiš.

"Većina tih stranih radnika dolazi iz Europe, odnosno iz susjednih zemalja", naglasio je.

Najviše je onih u turizmu i građevini, dodao je.

"Postali smo iznimno zanimljivi za uvoz stranih radnika"

"Mi smo članice eurozone i Schengena. Po novim statističkim podacima nudimo i prosječne neto plaće koje su iznad 1400 eura. Zanimljivi smo mnogima za dolazak u Hrvatsku, ali i izbjegavanje propisa, što hrvatskih, što i drugih država članica.

Postali smo iznimno zanimljivi za uvoz stranih radnika i mnogi putem našeg sustava žele zadovoljiti određene svoje potrebe, koje nekada i nisu baš, rekao bih, legalne. Ono što je uslijedilo je jedno veliko čišćenje tržišta rada, ali moram podcrtati da oni poslodavci koji su ozbiljni, koji ozbiljno promišljaju svoju kadrovsku politiku nisu naišli na velike probleme", rekao je Vidiš.

"Mi smo paralelno sa situacijom stranih radnika maksimalno povećali potpore za zapošljavanje domaćih radnika, tako da su domaći radnici sada praktički besplatni", kazao je.

Perica: Tvrtkama je prvi izbor domaći radnik

Ante Perica, Centar za internacionalizaciju poslovanja HGK, pojašnjava odakle potreba za stranim radnicima.

"Imali smo krizu 2008. godine, dugo smo čekali da izađemo iz nje. Ušli smo u EU, granice su se otvorile, dosta naših radnika je išlo potražiti sreću u neke zemlje zapadne Europe. U tom trenutku nama je krenulo gospodarstvo, imamo pozitivne trendove. Takvi trendovi će se nastaviti.

Tu nam je nastala 'rupa' vezana za radnu snagu, a kako bismo to pokrili, tvrtke su se okrenule stranoj radnoj snazi. Tvrtkama je uistinu prvi izbor domaći radnik. To je bez sumnje, ali dok nam se naša radna snaga ne vrati iz Europe, moramo nekako to zakrpati sa stranim radnicima", kazao je.

Jagodin: Procedura za Nepal je jednostavnija nego za Filipine

Stjepan Jagodin, HUP - Koordinacija za agencijski rad i posredovanje pri zapošljavanju, ističe kako Nepal s brojem stranih radnika prednjači iz razloga što je procedura za Nepal jednostavnija i povoljnija za poslodavca.

"Ako kompariramo s Filipinima, koji su nam možda kulturološki najsličniji i najprihvatljiviji, procedura je nešto kompliciranija i dulja i to je vjerojatno jedan od razloga zašto oni možda nisu brojčano na prvom mjestu, iako su po preferencijama gospodarstvenika sigurno na prvom mjestu", kazao je Jagodin.

Novi zakon o strancima

Jagodin ističe kako će novi Zakon o strancima olakšati poslovanje, ali trenutno im ga otežava.

"Mi smo svi zajednički radili na zakonskim prijedlozima u ime Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske gospodarske komore. Razmjenjivali smo iskustva. Ono što je problematika trenutnog Zakona o strancima jest termin njegovog donošenja, odnosno primjene od 15. 3., to se dogodilo neposredno pred sezonu i sasvim je razumljivo da ne možemo svi na jednak način biti educirani", ističe.

"On je trenutno donio određena kašnjenja zbog povećanih provjera od strane Ministarstva unutarnjih poslova. U ovom trenutku one značajno otežavaju dolazak radnika. A nakon što radnici dođu u Hrvatsku, imamo slučajeve gdje radnici čekaju 6-7 tjedana da bi dobili OIB da bi mogli početi s radom. Upravo to je nešto s čim su poslodavci zbog promjena dočekali nespremni i remetili početak rada", naglašava Jagodin.

Ničeno je rekao kako se radi na novom pravilniku o boravku državljana trećih zemalja.

"Želimo napraviti pravilnik koji će biti dobar i kvalitetan u smislu uvjeta u kojima državljani trećih zemalja borave", naglasio je.

"Policija je u svakom slučaju fleksibilna i cijeni one koji su zaista poslodavci, od onih koji to koriste za neke potpuno druge stvari. Mi u stvari pomažemo ne samo agencijama, nego svim poslodavcima koji rade ispravno, koji prijavljuju svoje radnike, plaćaju porez, doprinose gospodarstvu Hrvatske, da ti poslodavci bez ikakvih problema i na vrijeme dobiju dozvole za boravak i rad", ističe.

Izdano manje dozvola nego lani

U nastavku je otkrio i kako su ugasili 25 "prijevarnih firmi", odnosno agencija koje su sudjelovale u zapošljavanju radnika.

"Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture s cestovnom inspekcijom trajno je ukinulo 63 licence za autotaksi prijevoznike i još 7 je u postupku ukidanja. Ogromni brojevi za dva mjeseca", istaknuo je.

Inače, iz Nepala nam dolazi gotovo 16.000 radnika, iz BiH 14.000, Srbije 10.000, Filipina 7.700 i Indije otprilike sličan broj.

MUP-ova statistika govori da je ove godine ipak izdano manje dozvola nego lani, ali da je zato produljeno više postojećih.

Ničeno: Maksimalno smo pooštrili kontrolu

Zoran Ničeno, pomoćnik glavnog ravnatelja Policije i načelnik Uprave za granicu, potvrdio je kako je ove godine vidljiv pad zahtjeva i izdanih dozvola za približno 11%.

"Mi smo stupanjem na snagu zakona maksimalno pooštrili kontrolu. I to je velika kvaliteta novog zakona. Ono na čemu radimo jest povezivanje svih tijela koja su uključena u taj rad. Tu mislim i na kontrolu svih podataka koje ima Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Porezna uprava, a prvenstveno Hrvatski zavod za zapošljavanje", kazao je.

Agencije za posredovanje

U Hrvatskoj je registrirano oko 800 agencija za posredovanje pri zapošljavanju stranih radnika.

"Vi, da bi osnovali agenciju, trebate osnovati tvrtku po točnim odredbama na NKD-u i poslije toga je upisati u jedan od registara prema ministarstvu. Broj se čini velik. No, tih 800 agencija što se nalaze u tim popisima, su registrirane agencije koje su pod nadzorom. Znaju se tko su i što su.

Tu imamo jedan drugi problem, kad razgovaramo o posredovanju, da taj agencijski posao mogu raditi i druge tvrtke koje se ne nalaze u tim registrima", kazao je Perica.

"Tu država nema kontrolu. Neki certifikat u tom smislu ne postoji. U Hrvatskoj gospodarskoj komori imamo dobar primjer certificiranja agenata i agencija za nekretnine i u tom smislu postoji naš prijedlog da se takav sustav primjeni i za agencije za zapošljavanje", rekao je Perica.

Što planira učiniti država?

Vidiš naglašava kako veliki broj agencija normalno obavlja svoj posao i to vrlo ozbiljno, humano i provodi nadstandard za strane radnike u Hrvatskoj.

"Ono što imamo u dijelu tih agencija, da su prilično fleksibilne u poslovanju i mnogi od njih će vrlo vjerojatno završiti na crnim listama. Neki već jesu, budući da zaista ne prenose prave informacije, bilo je puno neprijavljenog rada. Ono što nas zanima jest dodatna regulacija, ali oni koji se ozbiljno bave tom djelatnošću, neće imati problem", kazao je Vidiš.