Huligan, suverenist i Trumpov pristaša mogao bi sutra postati rumunjski predsjednik

U DRUGOM krugu predsjedničkih izbora u Rumunjskoj natječu se krajnje desni "suverenist" George Simion i proeuropski liberal Nicușor Dan. Ako pobijedi Simion, to bi mogao biti problem i za čitavu Europu, piše Deutsche Welle.
Duboke društvene podjele
"Demokracija ili neliberalizam", "Europa ili izolacija", "matematički šampion ili nogometni huligan": takvi se naslovi i komentari ovih dana mogu pročitati ili čuti u gotovo svim rumunjskim medijima. Uoči drugog, odlučujućeg kruga predsjedničkih izbora ove nedjelje 18. svibnja 2025., javno raspoloženje u Rumunjskoj napeto je kao rijetko kada u posljednjim desetljećima. Svi komentatori i promatrači bez iznimke vide zemlju na prekretnici i u povijesnom trenutku od velike važnosti.
Doista, nijedni predsjednički izbori od pada komunističke diktature 1989./1990. nisu bili obilježeni tako radikalnim suprotstavljanjem dvaju kandidata i tako dubokim društvenim podjelama kao ovi. I nikada do sada ishod nije bio toliko neizvjestan. Oba kandidata naglašavaju kako ne dolaze "iz sustava" i kako ne predstavljaju tradicionalne postkomunističke stranke Rumunjske.
Uz Simiona u neizvjesnost
Na jednoj strani stoji George Simion (38), čelnik krajnje desne, proruske stranke Savez za ujedinjenje Rumunja (AUR), bivši nogometni huligan, danas deklarirani "suverenist" i pristaša američkog predsjednika Donalda Trumpa i mađarskog premijera Viktora Orbána. U prvom krugu izbora 4. svibnja 2025. pobijedio je s velikom prednošću i osvojio gotovo 41 posto glasova.
Njegov protukandidat je Nicușor Dan (55), nestranački gradonačelnik Bukurešta, matematičar, nekadašnji antikorupcijski aktivist i zagovornik jasnog proeuropskog, pretežno liberalnog i djelomično umjereno konzervativnog političkog kursa. U prvom je krugu osvojio samo 21 posto glasova.
Velik ulog za Rumunjsku i Europu
Ulog je velik - za Rumunjsku i za Europu. Rumunjska je šesta po veličini zemlja EU-a i najveća u jugoistočnoj Europi. Ima najdužu granicu s Ukrajinom unutar EU-a, najvažniju NATO bazu i ključni sustav proturaketne obrane u regiji. Do sada je bila pouzdan i predvidiv partner u EU-u i NATO-u. To bi se s proruskim, krajnje desnim predsjednikom Simionom moglo promijeniti – i Rumunjska bi mogla upasti u sličan kaos kakav su SAD doživjele za vrijeme Trumpa.
Predsjedničke ovlasti i neizvjesne ankete
Predsjednik Rumunjske doduše nema velike izvršne ovlasti, ali je vrhovni zapovjednik oružanih snaga i predsjednik Vrhovnog vijeća za nacionalnu obranu (CSAT). Imenuje premijera, čelnike dviju najvažnijih obavještajnih službi, dio sudaca Ustavnog suda i predstavlja Rumunjsku u EU-u i NATO-u. Također može sudjelovati na sjednicama vlade. Sve mu to daje velik utjecaj i u domaćoj i vanjskoj politici.
Većina anketa posljednja dva tjedna prednost je davala Simionu – čas malenu, čas izraženu. No u jednoj od najnovijih anketa obojica su kandidata izjednačeni. Ipak, predizborne ankete u Rumunjskoj poznate su po svojoj nepouzdanosti: nitko nije predvidio Simionovu uvjerljivu pobjedu u prvom krugu.
Simionova prošlost i promjena retorike
Šef AUR-a posljednjih je godina punio naslovnice svojim divljačkim, katkad i fizički nasilnim istupima i redovito obećavao da će "uništiti sustav". Najavljivao je i izlazak Rumunjske iz EU-a i NATO-a te pripajanje Republike Moldavije i jugozapadnih ukrajinskih područja Rumunjskoj. Isticao se proruskim simpatijama i nacionalističkom retorikom protiv mađarske manjine.
Vuk dlaku mijenja...
U posljednje vrijeme se gotovo svega toga iznenada odrekao. Za svoje pojmove nastupa smireno, izbjegava vulgarne izraze i dreku. Umjesto o napuštanju EU-a i NATO-a, govori o poštovanju i dostojanstvu Rumunjske te obećava da će s njim na čelu zemlja biti "ravnopravni partner, a ne na koljenima". Ipak, antiukrajinska propaganda ostala je prisutna: širi, primjerice, laži o navodnom favoriziranju ukrajinskih izbjeglica pred rumunjskim građanima. Nije se promijenilo ni to da Simion jedva išta uopće zna o državnoj upravi, gospodarstvu, Europskoj uniji te vanjskoj i obrambenoj politici.
Iznenađujuće je Simion nedavno dobio podršku Viktora Orbána, koji je u govoru pohvalio njegovu politiku suvereniteta. To je prvi put nakon mnogo godina izazvalo sukob s mađarskom manjinskom strankom UDMR, koja se zbog Simionovih prijašnjih nasilnih ispada protiv Mađara oštro distancirala od njega i pozvala svojih oko 1,2 milijuna pripadnika da podrže Nicușora Dana.
Intelektualac, ali ne i borac...
S Danom bi Rumunjska i EU dobile predsjednika koji se zalaže za proeuropski smjer, vladavinu prava, transparentnost i predvidivost, kao i za bezrezervnu potporu Ukrajini. Kao gradonačelnik Bukurešta pokazao je da može provesti reforme, iako nije ispunio sva svoja obećanja. Problem mu je to što se ponekad izgubi u složenosti stvari. U nedavnim sučeljavanjima sa Simionom često je reagirao duhovito, ali se vidjelo i da ponekad izbjegava sukob kada bi trebao biti odlučniji.
Dan je najavio da će u slučaju pobjede za premijera imenovati privremenog predsjednika vlade Iliea Bolojana, političara na glasu kao poštenog, koji je kao gradonačelnik zapadnorumunjskog grada Oradee stekao dobar ugled. No, kao dugogodišnji istaknuti član Nacionalne liberalne stranke (PNL), Bolojan ipak utjelovljuje "sustav" – što ne ide u prilog izgledima Dana, jer je mržnja velikog dijela rumunjskog društva prema establišmentu glavna pokretačka snaga ovih izbora.
Bude se prastari duhovi komunizma
A upravo samozvani "rušitelj sustava" George Simion predstavlja kontinuitet starog nacional-staljinističkog Ceaușescuova režima, čiji su se dijelovi održali do danas – među ostalim i u stranci AUR. Simion bi također za premijera imenovao proruskog ezoterika Călina Georgescua, koji je bio isključen iz kandidature za predsjednika. Cijelu je svoju političku karijeru izgradio kao štićenik bivših Ceaușescuovih diplomata i pripadnika ozloglašene tajne policije Securitate.
To je u Rumunjskoj poznato već dugo, ali tek je nedavno ponovno dospjelo u središte pozornosti. Georgescu, primjerice, kao jednog od svojih "najvažnijih mentora" navodi Mirceu Malițu, dugogodišnjeg rumunjskog veleposlanika pri UN-u i SAD-u u vrijeme Ceaușescua i sivu eminenciju rumunjske diplomacije nakon 1989. Georgescu je, navodno, imao i veze s mrežom generala Mihaia Cărămana iz Securitatea, koji je za Ceaușescuove ere postao poznat po špijunaži protiv NATO-a, a od 1990. do 1992. vodio rumunjsku vanjsku obavještajnu službu SIE.
Građanski aktivist i bivši protivnik Ceaușescuova režima Gabriel Andreescu u jednom eseju zato zaključuje: "Pobjeda Georgea Simiona bila bi posljednja etapa u ponovnoj uspostavi bivših komunističkih moćnih mreža."

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati