Tekst: J.D.
Foto: Sandra Šimunović (Cropix)

PRIČA o interventnom fondu za spas gospodarstva navodno je obična patka koju su u javnost plasirali "određeni mediji", koji su na taj način stvorili opasna očekivanja, rekli su "visoki izvori iz Vlade". To što je o fondu intenzivno pričala i sama premijerka Kosor "visoke izvore iz Vlade" ne zanima previše, a poznato je da opasna očekivanja uvijek dolaze od nekog drugog.

Ti visoki izvori iz Vlade za Večernji list su se opravdali, rekavši kako interventnog fonda neće biti, ali se na osiguravanju poticajnih mjera za gospodarstvo ipak radi. Država navodno preko svojih institucija namjerava na sebe preuzeti dio rizika za perspektivna poduzeća, ali još uvijek ima vrlo malo informacija i nepoznanica oko programa.

"Opasna očekivanja"

Jedina "opasna očekivanja" za Vladu u stvarnosti dolaze od toga da javnost s punim pravom neizvjesno gleda kad će se povući konkretni potezi za borbu protiv krize koja u cijelom svijetu traje već godinu dana, a u Hrvatskoj će zasigurno uzrokovati godinu stagnacije, dok je moguća još jedna recesijska godina.

Navodni cilj ministra financija Ivana Šukera je smanjiti razinu kamata poduzećima na sedam posto. Šuker se nada da bi takvom rezanju kamata, koje su sada na dvoznamenkastim ciframa, moglo pogodovati djelovanje guvernera HNB-a Željka Rohatinskog. Rohatinski je najavio da je spreman osloboditi obaveznu pričuvu banaka i time osloboditi milijarde kuna gospodarstvu. Banke bi u takvoj situaciji s dodatnom likvidnošću mogle biti spremne na riskantnije zajmove, jer bi zaraditi mogle i s nižim kamatama.

Fondovi

Druga razvojna mjera su fondovi za gospodarsku suradnju. Radilo bi se o suradnji države i privatnih imovinskih fondova, koji bi ulazili u vlasničku strukturu tvrtki, restrukturirali ih u doku od tri do pet godina pa preprodavali uz visoke profite. Ne zna se u kolikoj će se mjeri dopuštati ulazak privatnih imovinskih fondova, iako je proklamirani cilj privući veći broj domaćih i stranih. U Hrvatskoj, inače, postoje dva privatna imovinska fonda, od kojih je jedan Questus Borislava Škegre, bivšeg ministra financija i sadašnjeg savjetnika premijerke za gospodarstvo.

Sve opcije zaživjet će tek za koji mjesec, a lako je moguće da cijeli proces povlačenja državnih poteza potraje i duže. Dok je s jedne strane pohvalno što se konačno krenulo raditi nešto osim izdavanja novih obveznica, alarmantno je da se toliko dugo čekalo kako bi se pokrenulo programe kakvi postoje u cijelom recesijom zahvaćenom svijetu.