KRAJEM ožujka 1972. Sovjetski Savez lansirao je sondu Kosmos 482. No, pokušaj slanja sonde prema Veneri završio je neuspješno kada je tijekom lansiranja došlo do kvara, ostavivši glavne dijelove letjelice zarobljene u Zemljinoj orbiti.

Gornji stupanj rakete Sojuz, koja je nosila sondu, isključio se prerano, zbog čega je sonda ostala na niskoj orbiti umjesto da krene prema Veneri.

No sada stiže nova vijest: "Za oko dva tjedna, oko 9. ili 10. svibnja, očekuje se neobičan nekontrolirani povratak sonde", javlja Marco Langbroek, nizozemski promatrač satelita, koji već godinama promatra ostatke Kosmosa 482 kroz teleskop.

Dio sonde za koji nizozemski promatrač satelita kaže da će pasti na Zemlju je modul za slijetanje sonde Kosmos 482, dio neuspjele sovjetske misije Venera, stare više od 53 godine.

Hoće li preživjeti prolazak kroz Zemljinu atmosferu?

Jedna od ključnih dilema je hoće li modul za slijetanje, koji je bio posebno dizajniran da izdrži ulazak kroz gustu atmosferu Venere, preživjeti prolazak kroz Zemljinu atmosferu.

Kosmos 482 bio je sestrinska sonda Venere 8, koja je u srpnju 1972. uspješno sletjela na Veneru i slala podatke s njene površine 50 minuta i 11 sekundi prije nego što je uništena ekstremnim uvjetima.

Dok se Venera 8 proslavila, Kosmos 482 je ostao zaglavljen u orbiti oko Zemlje, sada spreman za svoj nekontrolirani pad.

Letjelica mase 495 kilograma ima značajnu toplinsku zaštitu, razvijenu upravo za ekstremne uvjete ulaska kroz atmosferu Venere.

Gdje će pasti?

Točno vrijeme i mjesto pada još je nepoznato. S obzirom na nagnutost orbite od 51.7 stupnjeva, letjelica može pasti bilo gdje između 52° sjeverne i 52° južne geografske širine, objašnjava Langbroek.

Tijekom posljednjih mjeseci, Langbroek je zajedno s kolegom Dominicom Dirkxom izradio model povratka koristeći TUDAT, softver za astrodinamiku razvijen na Tehničkom sveučilištu Delft.

Langbroek napominje da je sonda imala padobran za ulazak u atmosferu Venere, no sada ne računa na njegovo funkcioniranje. Ako modul preživi ulazak, pasti će velikom brzinom, očekuje se brzina udara od oko 65–70 metara u sekundi.