PRIJE deset godina, 30. svibnja 1994. Hrvatska je dobila svoju valutu kunu, koja je cijelo proteklo desetljeću uspješno očuvala svoju stabilnost.

Tim je činom Hrvatska, uz himnu, zastavu i grb, zaokružila svoje najvažnije simbole suverenosti i neovisnosti, riječi su kojima je tadašnji guverner Hrvatske narodne banke Pero Jurković 30. svibnja 1994. popratio puštanje u optjecaj hrvatske kune.

Ostalo je zabilježeno i da je prvu zamjenu HRD-a u kune - dva milijuna hrvatskih dinara u dvije tisuće kuna - 30. svibnja 1994. u Hrvatskoj narodnoj banci obavio tadašnji predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman, koji je tom prigodnom zamjenom i pustio u optjecaj kune.

Kuna, čijem su uvođenju prethodili i prijepori oko samog imena, tada je zamijenila hrvatski dinar, privremenu valutu kojom je Hrvatska koncem 1991. potvrdila svoju monetarnu suverenost.

Pretpostavke za uvođenje kune kao hrvatskog novca bili su pak uspješni rezultati stabilizacijskog programa, kao i odgovarajuće devizne rezerve.

Kako se uvođenje kune poklopilo s tadašnjim blagdanom i neradnim Danom hrvatske državnosti, zamjena dotadašnjih "HRD-a" u kune započela je 31. svibnja, po paritetu 1.000 hrvatskih dinara za jednu kunu.

Ista se računica primijenila i na strane valute. Tako je zadnji radni dan pred uvođenje kune, 27. svibnja Hrvatska narodna banka izišla je s dvije tečajne liste - prvom koja je vrijedila 28. i 29. svibnja i na kojoj je tečaj njemačke marke bio 3.716 hrvatskih dinara, te drugom za 30. svibnja i tečajem 3,71 kunu.

U međuvremenu, početkom 2002. nestala je i njemačka marka i niz drugih europskih valuta koje je zamijenio euro. Ali, kuna je zadržala svoju stabilnost i prema njemačkoj marci, a potom i prema euru.

Ipak, hrvatski građani skloniju su štedjeti u stranoj valuti, prije svega u euru. Ukupni depoziti građana u bankama krajem veljače ove godine iznosili su ukupno 73,7 milijardi kuna, od čega je više od 87 posto štednje u devizama.

No, protekla godina pokazuje kako se sve više građana odlučuje štedjeti u kunama. Krajem veljače kunska je štednja stanovništva iznosila 9,1 milijardu kuna, što je čak 43,3 posto, ili 2,7 milijardi kuna više nego u veljači lani.

Vjeru u stabilnost kune i u narednom razdoblju, do očekivanog ulaska u EU, a potom i u Europsku monetarnu uniju, što znači i prelazak na euro, izražavaju i politički dužnosnici.

Vjerujem u stabilnost kune i u narednom razdoblju, do ulaska u Europsku monetarnu uniju što očekujem za nekih pet godina, kazao je nedavno pomoćnik ministra financija Ante Žigman. To bi bilo dvije godine nakon ulaska u EU, što je uobičajeno vrijeme, objasnio je.

U povodu desete obljetnice uvođenja kune kao novčane jedinice Republike Hrvatske središnja je banka prije nekoliko dana pustila u optjecaj prigodnu optjecajnu novčanicu od 10 kuna i redovni optjecajni kovani novac od 1 kune s oznakom godina "1994.-2004."