DESECI tisuća ultraortodoksnih Židova okupili su se danas u Jeruzalemu kako bi prosvjedovali protiv obveznog služenja vojnog roka, jednog od najosjetljivijih političkih pitanja koje koaliciju premijera Benjamina Netanyahua dovodi pod sve veći pritisak.

Rasprava o vojnoj obvezi i izuzećima koja godinama uživaju ultraortodoksni Židovi duboko dijeli izraelsko društvo.

Galerija

Prema procjenama izraelskih medija, oko 200.000 ljudi okupilo se na prosvjedima, većinom muškaraca odjevenih u tradicionalna crna odijela i šešire, koji su blokirali glavne ceste i paralizirali promet na ulazu u grad.

„Trenutno se ljudi koji odbijaju ići u vojsku odvode u vojni zatvor. Nije to tako loše. Ali mi smo židovska zemlja. Ne možete se boriti protiv judaizma u židovskoj zemlji, to ne funkcionira“, rekao je Shmuel Orbach, sudionik prosvjeda.

Dugo izuzeće od vojne službe

Ultraortodoksni studenti teoloških fakulteta desetljećima su bili izuzeti od služenja vojnog roka. Mnogi Izraelci smatraju da je to nepravedan teret za većinu građana koji služe trogodišnji vojni rok.

Frustracija je dodatno porasla tijekom dvogodišnjeg rata koji Izrael vodi na više fronti – od Pojasa Gaze do Libanona, Sirije, Jemena i Irana – a koji je donio najveći broj izraelskih vojnih žrtava u posljednjim desetljećima.

To je dodatno rasplamsalo raspravu o novom zakonu o novačenju, koji je u središtu krize unutar Netanyahuove koalicije na vlasti od kraja 2022. godine.

Sud ukinuo izuzeće, parlament bez rješenja

Izraelski Vrhovni sud u lipnju prošle godine ukinuo je izuzeće za ultraortodoksne Židove i presudio da vlada mora uključiti i njih u vojsku.

Od tada se parlament muči s izradom novog zakona koji bi zadovoljio i zahtjeve ultraortodoksnih stranaka i izraelske vojske, iscrpljene višestrukim sukobima.

Dva Netanyahuova dugogodišnja saveznika, ultraortodoksne stranke Shas i Ujedinjeni judaizam Tore (UTJ), napustile su koaliciju u srpnju zbog neslaganja oko nacrta zakona o novačenju.

Njihov odlazak oslabio je vladu, dok su članovi krajnje desnice nezadovoljni sporazumom o prekidu vatre s Hamasom, postignutim uz posredovanje SAD-a.

Politička kriza i strah od novih izbora

Ultraortodoksne stranke imaju otvorena vrata za povratak u koaliciju, ali dogovor s njima mogao bi otuđiti širi dio javnosti uoči izborne godine.

Postoji i rizik da Vrhovni sud sruši svaki dogovor koji bi išao na ruku vjerskim strankama, budući da bi takvo rješenje bilo u suprotnosti s presudom iz 2023. godine.

Od osnutka Izraela 1948. židovski muškarci koji su proučavali Toru imali su pravo na godišnju odgodu vojne službe do 26. godine, nakon čega bi bili trajno oslobođeni.

Ta se odluka tada odnosila na samo 400 studenata, s ciljem da očuvaju tradiciju izgubljenu u holokaustu.

Danas ultraortodoksna zajednica broji oko 1,3 milijuna ljudi, a njezin brz demografski rast – žene u prosjeku rađaju šestero djece, u odnosu na državni prosjek od 2,5 – čini je ključnim političkim faktorom u izraelskom društvu.