U BIJELOJ kući danas se održava sastanak koji bi mogao odrediti budućnost Arktika, ali i samog Grenlanda. Američki potpredsjednik JD Vance domaćin je ministrima vanjskih poslova Danske i Grenlanda te američkom državnom tajniku Marcu Rubiju, a u fokusu razgovora je budućnost najvećeg svjetskog otoka, piše BBC.

Iznad trgovačkog centra prekrivenog snijegom u Nuuku, glavnom gradu otoka, prolazi velika digitalna traka s vijestima. Nije potrebno poznavati grenlandski jezik da bi se razumjele riječi "Trump", "Grenland" i "suverenitet" koje se neprestano pojavljuju ispisane jarkocrvenim slovima.

Ozbiljne riječi

Donald Trump izjavio je da želi tu zemlju i da će je uzeti "na lakši ili teži način", a nakon njegove nedavne vojne akcije u Venezueli, stanovnici Grenlanda njegove riječi shvaćaju ozbiljno. Napeto iščekivanje sastanka u Washingtonu traje danima, a prolaznici kažu kako se čini da traje godinama.

"Željela bih potaknuti (Donalda Trumpa) da mudro koristi oba uha, da više sluša, a manje govori. Mi nismo na prodaju. Naša zemlja nije na prodaju", rekla je Amelie Zeeb, skidajući svoje debele rukavice od tuljanove kože kako bi rukama naglasila svoje riječi.

"Moja je nada da će naša zemlja biti neovisna i dobro vođena, a ne kupljena", izjavio je inuitski pisac i glazbenik Sivnîssoq Rask. Jedna stanovnica, Maria, sa svojom sedmotjednom bebom u naručju, rekla je: "Brinem se za budućnost svoje mlade obitelji. Ne želimo svu ovu pažnju ovdje!"

Geopolitičke napetosti

Međunarodna pozornost usmjerena na Grenland neće tako skoro nestati, a na kocki je mnogo više od sudbine samog otoka. Borba oko Grenlanda suprotstavlja dvije članice NATO-a, Dansku i SAD. Grenland je poluautonomni teritorij Danske. Danska premijerka Mette Frederiksen upozorila je da bi, ako SAD silom preuzme kontrolu nad otokom, to označilo kraj transatlantskog obrambenog saveza.

To bi također bio još jedan udarac američko-europskim odnosima, koji su već narušeni od povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Europski čelnici istovremeno nastoje zadržati Trumpovu administraciju na svojoj strani radi podrške mirovnom sporazumu za Ukrajinu.

Potencijalne posljedice sukoba oko Grenlanda su goleme, ali nije jasno kako Washington namjerava pristupiti sastanku - kompromisom ili konfrontacijom. Predsjednik Trump inzistira da mu je Grenland potreban zbog nacionalne sigurnosti, tvrdeći da će ga, ako ga ne uzmu SAD, uzeti Kina ili Rusija.

Vojni prijedlozi NATO-a

Imajući to na umu, velike europske sile, koje su podržale danski suverenitet nad Grenlandom, žurno su počele izrađivati vojne prijedloge za jačanje prisutnosti NATO-a oko otoka i na Arktiku. Velika Britanija i Njemačka preuzele su vodstvo u tim naporima.

"Dijelimo zabrinutost SAD-a da ovaj dio Danske treba bolju zaštitu", rekao je u ponedjeljak njemački kancelar Friedrich Merz. "Jednostavno želimo zajedno poboljšati sigurnosnu situaciju Grenlanda." Predsjednik Udruge njemačkih rezervista, Patrick Sensburg, pozvao je na što skorije stacioniranje barem jedne europske brigade na Grenlandu.

Naglasio je da će Njemačka "snositi posebnu odgovornost u tom pothvatu" te da bi njemačka vojska obukom u arktičkim uvjetima stekla strateške prednosti. Britanska vlada također razgovara s europskim saveznicima o mogućem raspoređivanju snaga na Grenlandu.

Formiranje straže

Razgovori su u preliminarnoj fazi i broj vojnika nije definiran, no raspravlja se o mogućem raspoređivanju trupa, ratnih brodova, zrakoplova, podmornica i protudronskih obrambenih sustava. Jedan od konkretnih prijedloga je formiranje pomorske NATO "Arktičke straže", po uzoru na "Baltičku stražu" uspostavljenu nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Morsko dno Baltika i Arktika prepuno je ključne podvodne infrastrukture, poput energetskih cjevovoda i internetskih kabela, koja je ranjiva na hibridne napade. "Mnogo više se može učiniti na Arktiku", rekla je Oana Lungescu, dugogodišnja glasnogovornica NATO-a do 2023. godine, a sada suradnica na institutu RUSI.

"Ne predviđam da će Velika Britanija ili Njemačka poslati značajan broj vojnika na Grenland, ali bi mogle održati više vježbi u regiji ili proširiti postojeće... Arktik je postao strateški prioritet za NATO nakon ruske invazije na Ukrajinu. Ali treba učiniti više."

Strateška važnost otoka

Grenland se nalazi između SAD-a i Kanade s jedne strane te Rusije i Europe s druge. Washington je stratešku vrijednost otoka prepoznao tijekom Drugog svjetskog rata, kada ga je okupirao kako bi spriječio da ga zauzme nacistička Njemačka.

Nakon rata, SAD je pokušao kupiti Grenland, no Kopenhagen je to odbio. Dvije su zemlje kasnije postale osnivačice NATO-a i 1951. potpisale obrambeni sporazum koji SAD-u dopušta održavanje vojnih baza na otoku. Otok se nalazi na najkraćoj ruti između kontinentalnog dijela SAD-a i Rusije, što ga čini ključnim za proturaketnu obranu.

Nakon pada Sovjetskog Saveza, SAD je smanjio svoju prisutnost, zadržavši samo jednu vojnu bazu - Pituffik Space Base, jednu od najvažnijih radarskih postaja Washingtona. Pomorska uska točka u vodama između Grenlanda, Islanda i Ujedinjenog Kraljevstva, takozvani GIUK prolaz, smatra se ključnom za praćenje ruskih i kineskih brodova i podmornica.

Ključan sastanak

SAD je zatražio od Danske da pojača svoje nadzorne kapacitete, a Kopenhagen je nedavno obećao 4 milijarde dolara za sigurnost Grenlanda, što je Trumpova administracija ocijenila nedovoljnim. No, pitanje je hoće li prijedlozi NATO-a biti dovoljni za Trumpovu administraciju.

"Ovotjedni sastanak je apsolutno ključan", rekla je Julianne Smith, bivša američka veleposlanica pri NATO-u. "Mislim da će to biti prekretnica na ovaj ili onaj način... Pravo je pitanje hoće li bilo koji od ovih prijedloga doista zadovoljiti Bijelu kuću koja se čini odlučnijom i zainteresiranijom za proširenje američkog teritorija nego za stvarno rješavanje sigurnosti samog Grenlanda."

Stav Grenlanda i neizvjesna budućnost

Grenland je teritorij Danske i politički pripada Europi, ali je geografski dio Sjeverne Amerike. Većina Grenlanđana želi neovisnost od Danske, no još veći postotak (85% prema anketama) odbija ideju da postanu Amerikanci.

Uoči sastanka u Washingtonu, grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen rekao je da se njegova zemlja suočava s geopolitičkom krizom i dodao: "ako moramo birati između SAD-a i Danske ovdje i sada, onda biramo Dansku."

Bez obzira na ishod sastanka, Donald Trump je nepredvidiv faktor, kaže Sara Olvig iz Grenlandskog centra za vanjsku i sigurnosnu politiku. "Ono što će se dogoditi ovisit će o predsjedniku", rekla je. "A on je vrlo nepredvidiv. Ali ako SAD preuzme Grenland prisilom, Sjedinjene Države više neće biti zemlja slobodnih...

To će biti kraj NATO-a i demokratskog svijeta kakvog poznajemo." Ishod sastanka u srijedu pratit će Rusija i Kina, vjerojatno jednako pozorno kao i stanovnici Grenlanda.