DANA 3. lipnja 1944. godine, Split je doživio najrazornije savezničko bombardiranje tijekom Drugog svjetskog rata, koje je ostavilo duboke tragove u povijesti grada.

Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943., Split je nakratko bio pod partizanskom upravom, no ubrzo su ga zauzele njemačke snage i uključile u teritorij Nezavisne Države Hrvatske. Grad je postao važna strateška točka zbog svoje luke i prometne povezanosti s unutrašnjošću. Savezničke snage planirale su niz zračnih napada kako bi oslabile njemačku kontrolu nad Dalmacijom.

Na sunčanu subotu, 3. lipnja 1944., Split je bio meta četiri vala savezničkih zračnih napada. Prvi napad započeo je oko 10:10 sati, a posljednji završio oko 14:49 sati. U napadima su sudjelovali britanski i američki bombarderi, uključujući bristol-blenheime i liberatore, koji su bacili između 600 i 1000 bombi na grad.

Bombe su padale na široko područje grada, od Gradske luke, preko Firula i Pojišana, do Meja i visova Marjana. Posebno je stradala gradska tržnica (Pazar), gdje je poginulo oko stotinu ljudi. Ukupno je u napadima smrtno stradalo 227 civila, pretežno žena i djece, a mnogi su bili teško ranjeni.

Bombardiranje je prouzročilo ogromne materijalne štete. Potpuno je srušena 121 kuća, teže oštećeno 217, a lakše 210. Uništene su i mnoge kulturne znamenitosti, uključujući dijelove Dioklecijanove palače i crkvu sv. Ante na Matejuški. Ipak, pravim čudom, katedrala sv. Duje i njen zvonik ostali su netaknuti, iako su bombe pale u neposrednoj blizini.