NAKON što je promet u zračnim lukama u Kopenhagenu i Oslu prošle noći bio obustavljen zbog viđenih dronova nepoznatog podrijetla, stručnjaci upozoravaju na opasnost od prerastanja ovakvih incidenata u ozbiljnu krizu.

U emisiji HRT-ovoj emisiji Otvoreno raspravljalo se o pozadini i mogućim posljedicama.

"Dronovi testiraju zapadne protuzračne sustave"

Vlatko Cvrtila sa Sveučilišta VERN ističe kako dronove iznad europskih prijestolnica treba promatrati u kontekstu rata u Ukrajini. Prema njegovim riječima, Rusija ne vodi samo kinetički sukob, već koristi i druga sredstva kako bi utjecala na Zapad. Dronovi su postali popularno strateško sredstvo za duboke udare, kako u Ukrajini, tako i u Rusiji.

"Počeli su se pojavljivati kao sredstvo koje na određeni način testira zapadne sustave protuzračne obrane", kazao je Cvrtila.

"Žele stvoriti stvoriti neku vrstu normalnosti prijetnje"

Cvrtila smatra da će se teško utvrditi čiji su dronovi, no pretpostavlja da imaju konkretnu funkciju - stvoriti strategiju rizika koja može utjecati na javno mnijenje i politike država članica EU-a i NATO-a. Cilj je, kaže, izazvati reakciju javnosti koja bi u konačnici mogla prestati podržavati pomoć Ukrajini.

"Rekao bih da se stvara jedna vrsta normalnosti prijetnje. Kroz ovo testiranje, u nekom trenutku kad bi došla realna prijetnja, pitanje je na koji način i kako bi se reagiralo na zapadnoj strani", dodao je, naglasivši kako očekuje još ovakvih incidenata koji će ići do ruba, ali ga neće prijeći kako bi se izbjegle nekontrolirane krizne situacije.

Kako ući u trag dronovima?

Dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odmah upro prstom u Rusiju, a danska premijerka nije isključila tu mogućnost, Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman", objasnio je da se analizom digitalnih i radarskih signala može doći do više podataka. "Moglo bi se utvrditi lokaciju na kojima su se nalazili njihovi operateri, odnosno piloti.

Ako imaju sustave za praćenje i identifikaciju mobilnih telefonskih priključaka, mogli bi suziti krug koji su to telefonski brojevi, pod uvjetom da su telefoni bili uključeni", rekao je Akrap. Naglasio je da ovakvi incidenti narušavaju povjerenje stanovništva u državne institucije.

Nesigurnost i čekanje na SAD

Đana Luša, profesorica s Fakulteta političkih znanosti, upozorila je da učestali incidenti stvaraju nesigurnost, posebno među građanima država koje graniče s Rusijom. Podsjetila je na izjavu Donalda Trumpa o rušenju ruskih aviona, ali i na suzdržanost njegove administracije, što stvara dojam da europske članice NATO-a i dalje čekaju "mig" iz SAD-a.

"Države koje su pogođene ovakvim zbivanjima sigurno strahuju i žele radikalnije djelovati. (...) S druge strane, druge članice NATO-a ipak gledaju kolika je mogućnost eskalacije sukoba ako NATO bude odlučno djelovao u tim situacijama", dodala je Luša.

Putinova strategija i Trumpove izjave

Cvrtila je istaknuo kako se čini da ruski predsjednik Vladimir Putin radikalizira svoje poteze kako bi izazvao unutarnje rasprave unutar NATO-a. Smatra da izjave Donalda Trumpa pridonose slabljenju europskog saveza i pritiska na Rusiju.

"Očito je strateški, ekonomski, vojni i politički pritisak na Rusiju nešto što bi moglo dovesti do određenih rezultata. On to sve razvodnjava. S druge strane, Putin može raditi što hoće", kazao je Cvrtila.

Trump je opet imao svoj show

Đana Luša komentirala je i govor Donalda Trumpa pred Općom skupštinom UN-a, opisavši ga kao "tipičan politički govor koji koristi na svojim skupovima", a ne kao državnički govor.

"Dobar dio govora je posvetio samohvali. Naglasio je koje su pozitivne stvari koje je odradila njegova administracija", rekla je Luša, dodavši da je Trumpov govor služio unutarnjim političkim svrhama i da je još jednom podsjetio svijet kako "isključivo gleda svoje interese".

"U Hamasu jesu Palestinci, ali palestinski narod nije Hamas"

Osvrnuvši se na pitanje priznanja Palestine, Cvrtila je rekao da je to više simbolički čin pritiska na Izrael, ali da se ništa konkretno nije dogodilo ni nakon što je više od 150 država to već učinilo.

Akrap je dodao da je Hamas bio taj koji se usprotivio konceptu dviju država dogovorenom u Oslu. "U Hamasu jesu Palestinci, ali palestinski narod nije Hamas", poručio je.

Opasnost od eskalacije

Stručnjaci su se složili da ratno okruženje i incidenti s dronovima izazivaju zabrinutost. Cvrtila je zaključio kako bi daljnje aktivnosti s dronovima mogle biti i ozbiljnije. "Od početka rata stalno smo prelazili neke crvene linije i idemo prema opasnosti da određeni incident može prerasti u ozbiljnu krizu", upozorio je.