Otkriće Venere Miloske

KIP VENERE Miloske, jedan od najpoznatijih primjeraka antičke grčke skulpture, otkriven je 8. travnja 1820. godine na otoku Melosu (Milos) u Egejskom moru, koji je tada bio dio Osmanskog Carstva. Ovo remek-djelo helenističkog razdoblja, izrađeno od mramora, privuklo je svjetsku pozornost zbog svoje ljepote i misterija koji ga okružuje, uključujući nedostatak ruku.
Otkriće na Melosu Prema povijesnim zapisima, kip je pronašao seljak po imenu Yorgos Kentrotas dok je kopao na svom polju u blizini drevnih ruševina na Melosu. Pronašao ga je u dva glavna dijela: gornji dio trupa i donji dio prekriven draperijom, zajedno s nekoliko manjih fragmenata.
Otkriće je privuklo pozornost Oliviera Voutiera, mladog francuskog pomorskog časnika koji je bio prisutan na otoku radi izrade karte obale. Voutier je prepoznao umjetničku vrijednost nalaza i, uz pomoć francuskog konzula na obližnjem otoku, organizirao pregovore za kupnju kipa.
Kako je došao do Louvrea?
Nakon otkrića, kip je privremeno zadržan na Melosu dok su francuske vlasti pregovarale s lokalnim osmanskim vlastima. Na kraju je kip kupljen za Francusku i prevezen brodom do Pariza. Pronalazak je privukao pozornost francuskih kulturnih krugova, a kip je 1821. godine predstavljen kralju Luju XVIII., koji ga je darovao muzeju Louvre, gdje se nalazi i danas.
Stanje kipa i misterij ruku
Venera Miloska pronađena je bez ruku, što je izazvalo brojne rasprave među stručnjacima. Neki fragmenti, uključujući dio lijeve ruke i ruku koja drži jabuku, pronađeni su zajedno s kipom, ali nisu bili pričvršćeni na njega prilikom izlaganja u Louvreu. Pretpostavlja se da je kip izvorno prikazivao Afroditu (rimsku Veneru), grčku božicu ljubavi i ljepote, a datira se u razdoblje između 130. i 100. godine prije Krista. Nedostatak ruku danas se smatra dijelom njegova šarma i prepoznatljivosti.
Otkriće Venere Miloske dogodilo se u vrijeme kada je Europa bila fascinirana antičkom umjetnošću, posebno nakon Napoleonovih pohoda i porasta interesa za klasičnu kulturu. Kip je brzo postao simbol helenističke umjetnosti i jedan od najcjenjenijih eksponata u Louvreu, privlačeći milijune posjetitelja godišnje.
