DA INA ustraje na poskupljenju plina govori i posljednje priopćenje tog hrvatskog monopolista za proizvodnju i distribuciju goriva. Ono se sastoji poglavito od navođenja "opravdanih" razloga za podizanje cijene, ali pritom se najmanje mjesta, pa i vremena posvećuje poštenoj analizi odnosno daje se tek još jedan letak u najboljoj maniri odjela za odnose s javnošću.

"Ina želi ukazati na neke činjenice koje su javnosti nepoznate ili manje poznate, a vrlo su bitne kada se govori o ovoj temi", uvode u priču o poskupljenju Inini "public relations" stručnjaci. "Prirodni plin još uvijek nije, nažalost, dostupan svim građanima Hrvatske već se njime može koristiti manje od 50 posto ukupnog stanovništva."

Ina će udariti na sjevernu Hrvatsku, ali neće na priobalje - tamo se plin navodno ne prodaje

Zanimljivo je da se već neko vrijeme priča o poskupljenju plina koji se spremljen u boce prodaje hrvatskim kućanstvima, čija potrošnja, koliko je poznato, odlikuje hrvatsko priobalje - Dalmaciju, Istru i Primorje, dok priopćenje ovim hrvatskim krajevima ne posvećuje potrebnu pažnju.

"Potrebno je imati u vidu da je plinoficirani dio uglavnom sjeverna Hrvatska koja je i ekonomski najrazvijeniji dio države sa znatno većim bruto domaćim proizvodom po glavi stanovnika, te samom tom činjenicom ima i najveću kupovnu moć", navode iz Ine želeći objasniti kako su neistinite spekulacije da je rast cijene plina udar na standard i jedan od generatora inflacije. Naime, "ako nešto nije dostupno cijeloj Hrvatskoj, onda to ne može utjecati na standard svih hrvatskih građana", poručuju iz Ine.

Cijena plina nije se "značajnije" mijenjala - samo 2 posto

Osim toga, cijena plina nije se "značajnije" mijenjala proteklih osam godina - za prostorni metar plina 2000. je bilo potrebno izdvojiti 0,91 kuna, dok današnja cijena, po kojoj Ina prodaje plin distributerima, iznosi 1,07 kuna. Takvo povećanje predstavlja povećanje od 2 posto godišnje.

Takva Inina "briga" za građane je prepoznatljivija, ako se u obzir uzme da je cijena iste količine plina na svjetskom tržištu u istom periodu porasla s 0,13 dolara na 0,40 dolara, što prema izračunu Ininih stručnjaka "predstavlja povećanje više od 300 posto", ali pritom nije jasno po kojoj se točno matematici postotak izračunavao.

Iz Ine upozoravaju kako nisu oni krivci što je u istom periodu plin poskupio, jer su za to zaslužni oni koji drže maloprodaju. Oni su ti koji su iskoristili cjenovni rast na svjetskom tržištu, drže u Ini.

Kriva je HERA, koja nije organizirala tržište goriva, pa i hrvatska uvozna ovisnost o plinu

Da bi uprava hrvatskog naftaša htjela zagospodariti najjeftinijim energentom u zemlji vidi se i po kritici upućenoj HERA-i (Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji), koja, po njihovim riječima, već nekoliko godina odgađa urediti tržište, pa se može dogoditi "čitav niz razvojnih projekata u pogrešnom smjeru". To na kocu znači da je jedna državna agencija neusporedivo odgovornija od jednog hrvatskog monopoliste.

Hrvatska ovisi o 40 posto uvoznog plina, ali takav postotak dovoljan je čelnicima tvrtke da zaključe kako "stoga nije moguće održavati cijene i paritete kao da ta uvozna ovisnost ne postoji". Ono što pritom nije otkriveno u čijem su vlasništvu nalazišta iz kojih hrvatskih građani dobavljaju čak 60 posto plina.