BIVŠI britanski premijer Boris Johnson u svojoj je kolumni za Daily Mail izrazio zabrinutost zbog reakcija nekih studenata Sveučilišta u Oxfordu koji su javno izražavali zadovoljstvo ubojstvom američkog konzervativnog aktivista Charlieja Kirka.

Charlie Kirk, poznati konzervativni aktivist, ubijen je hicem iz snajperske puške tijekom javnog skupa na Sveučilištu Utah Valley 8. rujna 2025. godine, a njegov ubojica Tyler Robinson, 22-godišnjak iz Utaha, brzo je uhićen i optužen za teško ubojstvo, dok se za njega traži smrtna kazna zbog ovog ciljanog napada.

Johnson je u svojoj kolumni naglasio da ne poziva na sankcije ili zabranu izražavanja mišljenja, ističući da je sloboda govora osnova sveučilišnog života, pa i Oxforda, gdje se različita stajališta trebaju moći slobodno iznijeti, koliko god bila "imbecilna".

"Bezbožno veselje"

Međutim, ono što ga, kako navodi u kolumni, zabrinjava jest pojava koju naziva "bezbožnim veseljem" zbog smrti 31-godišnjeg oca dvoje djece, a što pripisuje emocionalnoj reakciji mladih osoba na stavove Charlieja Kirka, vezano za teme poput pobačaja, prava transrodnih osoba, feminizma, imigracije i rasnih pitanja.

Johnson smatra da njihova reakcija proizlazi iz uvjerenja da su te ideje toliko štetne i bolne da je ubojstvo navodno "zasluženo" te napominje da, iako se ne slaže sa svim Kirkovim stavovima, oni su u skladu s raznolikim mišljenjima prisutnim u SAD-u i nisu bili protuzakoniti.

"Današnja mladež boji se voziti, piti i seksati"

Bivši premijer dalje tumači da je trenutačna generacija mladih ekstremno osjetljiva i sklona reakcijama koje idu toliko daleko da bi "radije prihvatili da netko bude upucan nego da netko kaže nešto što oni smatraju uvredljivim".

To vidi kao dio šire "woke" kulture i straha od rizika, gdje se osjećaji i politička korektnost stavljaju ispred otpornosti i spremnosti na suočavanje s drugačijim mišljenjima.

Johnson je u svojoj kolumni također ukazao na pad mnogih "tradicionalnih aktivnosti" među mladima, poput vožnje automobila, konzumiranja alkohola i seksualnih odnosa, što povezuje s općim fenomenom povećane anksioznosti i izbjegavanja rizika.

"Što u slučaju novog rata?"

Dok su današnji mladi ljudi "izrazito dobri i brižni", njihova prevelika zaštićenost, smatra Johnson, može ih učiniti ranjivima i manje spremnima za životne izazove.

Usto, bivši britanski premijer podsjetio je na povijesne primjere Oxforda iz 1933. godine, kada su studenti odbili ići u rat za kralja, izazvavši veliku kontroverzu, ali su ubrzo potom u Drugom svjetskom ratu "hrabro branili zemlju".

U tom kontekstu Johnson je naglasio važnost fizičke i mentalne snage te otpornosti kao ključeva za sprječavanje rata. "Potencijalni protivnici, poput Vladimira Putina, ne smiju vidjeti Ujedinjeno Kraljevstvo kao zemlju koja tone u prekalkuliranu osjetljivost, političku korektnost i opću bojažljivost", naveo je.

Dužnost Britanaca, dodaje Johnson, održati je duh borbe živim, osigurati da buduće generacije budu spremne za izazove i jačati jedinstvo i otpornost kako bi zajedno odgonetnuli prijetnje suvremenog svijeta.