DEVEDESETPETOGODIŠNJI Ahn Hak-sop, koji je zarobljen tijekom Korejskog rata i proveo desetljeća u zatvoru jer se odbijao odreći svojih političkih uvjerenja, ima samo jednu posljednju želju: vratiti se u Sjevernu Koreju i biti pokopan uz svoje suborce, piše CNN.

Ahn je veći dio svog života proveo pružajući otpor onome što naziva američkom okupacijom Južne Koreje, prvo kao vojnik sjevernokorejske vojske, a kasnije kao disident u zemlji koja ga je zarobila.

Više od četiri desetljeća iza rešetaka

Upravo ga je odbijanje da se odrekne svoje čvrste podrške Sjevernoj Koreji stajalo više od četiri desetljeća života iza rešetaka. Danas je krhkog zdravlja te koristi invalidska kolica. Za CNN kaže da čezne za tim da posljednji put uđe u Sjevernu Koreju i bude pokopan u zemlji koja mu je odredila životni put.

Danas je Ahn stigao do mosta koji vodi u Demilitariziranu zonu (DMZ) na Korejskom poluotoku te tražio dopuštenje da prijeđe jednu od najjače militariziranih granica na svijetu i uđe u Sjevernu Koreju. Nekoliko sati kasnije, okružen sigurnosnim osobljem i prosvjednicima koji su tražili da mu se dopusti prijelaz, Ahnov je zahtjev odbijen. Odbijenica ga je shrvala.

"Želim biti pokopan u slobodnoj zemlji"

"Nedostaje mi Sjever, nepodnošljivo je", rekao je držeći sjevernokorejsku zastavu. "Želim biti pokopan u slobodnoj zemlji."

Vlada Južne Koreje zabranjuje ljudima neovlašteni kontakt sa Sjevernom Korejom i civilima je ulazak u strogo čuvanu Demilitariziranu zonu ograničen. Korejski rat (1950.-1953.) završio je primirjem, a ne mirovnim sporazumom, što znači da su dvije Koreje tehnički i dalje u ratu.

Jedan od šest dugogodišnjih zatvorenika koji se nisu odrekli uvjerenja

Da je Ahnu dopušten povratak, Pjongjang bi to vjerojatno predstavio kao simboličnu pobjedu. No za Ahna je ovo pitanje osobno i egzistencijalno. Iscrpljen bolešću, hospitaliziran više puta ove godine, kaže da samo želi biti pokopan na tlu Sjeverne Koreje ili, kako navodi, u "domovini svoje ideologije, Demokratskoj Narodnoj Republici Koreji (DNRK)".

Ahn je jedan od šest preostalih dugogodišnjih zatvorenika koji se nisu odrekli svojih uvjerenja i koji su nedavno zatražili povratak na Sjever. Vlada u Seulu razmatra "različite opcije iz humanitarne perspektive", izjavio je dužnosnik ministarstva ujedinjenja te istaknuo da svaka odluka zahtijeva suradnju Pjongjanga.

"Započeo sam antiameričke pokrete"

Ahn je rođen 1930. na otoku Ganghwi, za vrijeme japanske kolonijalne vladavine. Odrastao je u turbulentnim vremenima. Jedan od njegove braće bio je prisilno unovačen u japansku vojsku, a drugi je dezertirao. Kad ga je policija došla tražiti, pobjegao je teti.

Nakon predaje Japana 1945. 15-godišnji Ahn osjećao se izdanim proglasom generala Douglasa MacArthura, kojim je Koreja južno od 38. paralele stavljena pod američku vojnu kontrolu. Ta je odluka američkim dužnosnicima dala goleme ovlasti nad političkim, gospodarskim i sigurnosnim pitanjima Juga.

"Gledajući taj proglas, shvatio sam da nismo oslobođeni", rekao je. "Tako je sve počelo. Zato sam započeo antiameričke pokrete."

Nije se htio odreći Sjevera i komunističke ideologije

Početkom Korejskog rata 1950. Ahn je živio u Kaesongu, gradu blizu 38. paralele. Svjedočio je kretanju vojski preko novouspostavljene linije razdvajanja. Dvije godine kasnije pridružio se Narodnoj armiji Sjeverne Koreje kao pripadnik obavještajnog odjela.

Kad se rat 1953. bližio kraju, Ahn je zarobljen. Bio je jedini preživjeli iz svoje deseteročlane jedinice. Prema tadašnjim zakonima Južne Koreje, mogao je biti uvjetno pušten da je potpisao dokument kojim se odriče Sjevera i komunističke ideologije. Odbio je to učiniti i ostao je u zatvoru iduće 42 i pol godine.

"Nisu me uspjeli preobratiti, pa su me počeli mučiti"

Ahnov boravak u zatvoru jedan je od najdužih zabilježenih za sjevernokorejske ratne zarobljenike na Jugu. To je vrijeme opisao kao nemilosrdno, ne samo zbog fizičkih teškoća već i zbog psihološkog pritiska da se odrekne svojih uvjerenja.

"U početku su me pokušavali preobratiti razgovorom", prisjetio se. "Kad to nije uspjelo, počeli su me mučiti." Kaže da je bio izložen brutalnim kaznama, uključujući premlaćivanja i polijevanje ledenom vodom.

"Sestre su me u suzama molile da se odreknem Sjevera"

Ispričao je da su ga vojni istražitelji jednom odveli na rodni otok Ganghwu kako bi se susreo sa sestrama. One su ga u suzama molile da se odrekne Sjevera, no on je to odbio. "To je bilo stvarno bolno", kazao je.

Kada je konačno pomilovan 1995. na Dan oslobođenja, Ahn je taj trenutak opisao rekavši da se samo preselio iz "malog i zaključanog zatvora u otvoren i velik zatvor". Nakon puštanja ostao je pod strogim nadzorom policije.

Godine 2000., tijekom kratkog zatopljenja odnosa između Seula i Pjongjanga, Južna Koreja dopustila je povratak 63 dugogodišnja zatvorenika na Sjever.

"Ili ću otjerati Amerikance odavde ili ću umrijeti"

I Ahn je dobio priliku, ali je donio tešku odluku da ostane. Dok su povratnici u Sjevernoj Koreji dočekani uz parade, Ahn je smatrao da njegova "misija" na Jugu nije gotova. Nikada nije odustao od uvjerenja da je Južna Koreja kolonija pod američkim utjecajem.

"Došao sam ovamo, u američku 'koloniju', boreći se protiv SAD-a, ali nisam mogao ništa učiniti i samo sam odslužio zatvorsku kaznu", izjavio je. "Kako da se vratim osjećajući sram? Ako trebam vikati 'SAD van', moram to činiti odavde, a ne sa Sjevera. Zato se nisam vratio… Bio sam odlučan umrijeti tek nakon što svjedočim odlasku Amerikanaca s ove zemlje."

"Ili ću otjerati Amerikance odavde ili ću umrijeti", dodao je.

"Bilo bi previše gorko biti pokopan u koloniji"

Danas živi skromno u Yonggang-riju, tek nešto više od kilometra udaljenom od sjevernokorejske granice koju sanja prijeći. Odbacila ga je šira obitelj, a preživljava od socijalne pomoći i podrške poznanika.

Zidovi njegova doma prekriveni su starim fotografijama i sjevernokorejskim plakatima, uspomenama na ideologiju koja mu je obilježila život. Na ulazu ga dočekuje otirač s američkom zastavom. "Bilo bi previše gorko biti pokopan u koloniji", rekao je.

"Odlučan sam vratiti se u dom svoje ideologije"

Most ujedinjenja preko rijeke Imjin u Pajuu već je dugo mjesto za summite, obiteljske susrete i prijelaze rijetkih delegacija između dviju Koreja. Danas je postao poprište Ahnova posljednjeg sukoba s južnokorejskom vladom.

Dužnosnici su mu blokirali prolaz, pozivajući se na zakon o nacionalnoj sigurnosti i nepostojanje sporazuma s Pjongjangom koji bi omogućio njegov povratak. Situaciju dodatno komplicira činjenica da je Sjeverna Koreja 2023. prekinula svu komunikaciju s Jugom.

Nakon odbijenice Ahn je odvezen vozilom hitne pomoći. Za njega je taj čin samo potvrdio ono u što vjeruje gotovo 80 godina: njegova sudbina nije pomirenje, već vječna podjela. "Odlučan sam vratiti se u dom svoje ideologije, dom svojih principa", poručio je. "DNRK, početak mog života."