Europska banka: Pucanje AI balona bi snažno pogodilo eurozonu
EUROPSKA središnja banka (ESB) upozorila je da bi ulagači mogli pretrpjeti velike gubitke ako splasne povjerenje u sektor umjetne inteligencije. Potpredsjednik ESB-a Boris Vujčić i bivši guverner Hrvatske narodne banke izjavio je u Frankfurtu da "brza ekspanzija umjetne inteligencije stvara nove izazove za financijsku stabilnost" u 21 državi eurozone.
"Ponovna procjena priče o umjetnoj inteligenciji mogla bi potaknuti naglu promjenu cijena na tržištima i značajne gubitke u vrijednosti", rekao je Vujčić, piše Euronews.
Pucanje AI balona
Vujčić je istaknuo da je iznos prikupljen novim uvrštenjima dionica na burzu, u odnosu na veličinu američkog gospodarstva, na putu da premaši vrhunac takozvanog "dot-com" balona s kraja devedesetih. "Povijesno gledano, takvi su skokovi često prethodili vrhuncima tržišta, što ukazuje na rizik od pretjeranog optimizma ulagača", dodao je.
Njegovo upozorenje dolazi nekoliko dana prije izlaska tvrtke Anthropic na burzu. Očekuje se da će se dionicama tvorca chatbota Claude na Nasdaqu početi trgovati u četvrtak. To bi uvrštenje moglo biti drugo najveće u povijesti, s očekivanim prikupljanjem oko 61 milijarde dolara, čime bi se vrijednost tvrtke procijenila na otprilike 1,2 bilijuna dolara.
Tržišta su već uzdrmana ostavkom izvršnog direktora Nvidije Jensena Huanga nakon skandala, kao i američkim izborima na sredini mandata. Vujčić je rekao da su tržišni padovi nakon izbora, na kojima su demokrati osvojili oba doma Kongresa, podsjetnik na potreban oprez pri procjenama vrijednosti AI sektora. Predviđa se da će velike američke tehnološke tvrtke do 2030. godine zajedno potrošiti 5,5 bilijuna dolara na kapitalna ulaganja. Vujčić je naglasio da bi oštar pad vrijednosti AI sektora snažno pogodio eurozonu, jer su investicijski fondovi u regiji postali iznimno izloženi tom sektoru.
Tri rizika
ESB je također ukazao na visoki javni dug i slabe javne financije u nekim zemljama eurozone. Budući da troškovi dugoročnog zaduživanja već rastu, ulagači bi odjednom mogli zatražiti znatno veće kamate za posuđivanje novca tim vladama. Hedge fondovi pomažu u održavanju stabilnog trgovanja državnim obveznicama, ali mogu brzo povući svoje pozicije kada su tržišta pod pritiskom.
Treći rizik proizlazi iz brzog rasta privatnih zajmodavaca i investicijskih fondova. Neki od njih mogu se znatno zadužiti, teško ih je nadzirati i usko su povezani s ostatkom financijskog sustava, što može pojačati tržišne šokove. ESB želi da pravila fondova o povlačenju sredstava bolje odražavaju brzinu kojom oni mogu prodati svoju imovinu. Također predlaže da regulatori razmotre ograničenja iznosa koji se hedge fondovi mogu zadužiti.
Vujčić je upozorio da bi se sva tri rizika mogla aktivirati istovremeno. S druge strane, napomenuo je da banke u eurozoni imaju snažne kapitalne i likvidnosne pozicije.