VINCENT Willem van Gogh (30. ožujka 1853. – 29. srpnja 1890.) bio je nizozemski postimpresionistički slikar čiji je rad imao ogroman utjecaj na umjetnost 20. stoljeća. Iako je za života prodao samo jedno djelo i živio u siromaštvu, danas se smatra jednim od najvećih umjetnika u povijesti. Njegov život obilježen je emocionalnim i mentalnim borbama, a njegova djela odražavaju duboku strast, boju i inovativni stil.

Vincent van Gogh rođen je u Zundertu, Nizozemska, u obitelji protestantskog svećenika Theodorus van Gogha i Anne Cornelije Carbentus. Bio je najstarije preživjelo dijete, a odrastao je u religioznom i kulturnom okruženju. U mladosti je radio za trgovce umjetninama Goupil & Cie u Haagu, Londonu i Parizu, no taj posao napustio je 1876. godine jer ga je više zanimalo širenje vjere. Kratko je pokušao biti propovjednik među siromašnim rudarima u Belgiji, ali je ubrzo shvatio da je njegov pravi poziv umjetnost.

Umjetnički razvoj

Van Gogh je ozbiljno počeo slikati 1880-ih, nakon što je proveo godine crtajući i proučavajući rad drugih umjetnika. U početku su njegova djela bila tamna i realistična, poput slavne slike Jedači krumpira (1885.), koja prikazuje seljački život. Preseljenje u Pariz 1886. godine donijelo je promjenu – upoznao je impresioniste poput Clauda Moneta i Pierre-Augusta Renoira, što je utjecalo na njegovu paletu boja i tehniku. Počeo je koristiti svjetlije tonove i kraće poteze kistom.

Najplodnije razdoblje njegova života započelo je 1888. kada se preselio u Arles, na jug Francuske. Tamo je stvorio neka od svojih najpoznatijih djela, uključujući Suncokrete (1888.), Zvjezdana noć (1889.) i Terasa kafića noću (1888.). Njegov stil postao je prepoznatljiv po živim bojama, emocionalnoj dubini i dinamičnim potezima.

Mentalno zdravlje i posljednje godine

Van Gogh je patio od teških mentalnih problema, uključujući depresiju i napade tjeskobe. U prosincu 1888., tijekom boravka u Arlesu, doživio je ozbiljan slom i odrezao si dio lijevog uha nakon svađe s prijateljem, slikarom Paulom Gauguinom. Nakon tog incidenta proveo je vrijeme u bolnici, a kasnije se dobrovoljno prijavio u psihijatrijsku ustanovu Saint-Paul-de-Mausole u Saint-Rémyju. Tamo je nastavio slikati, stvarajući remek-djela poput Zvjezdane noći.

U svibnju 1890. preselio se u Auvers-sur-Oise, blizu Pariza, gdje je živio pod nadzorom dr. Paula Gacheta. Unatoč produktivnosti – naslikao je oko 70 djela u dva mjeseca – njegovo mentalno stanje pogoršalo se. Dana 27. srpnja 1890. ustrijelio se u prsa i preminuo dva dana kasnije, 29. srpnja, u dobi od 37 godina.

Nasljeđe

Za života je Van Gogh bio nepoznat i necijenjen, ali nakon smrti njegova slava rapidno je rasla zahvaljujući naporima njegove snahi Johanne van Gogh-Bonger, koja je promovirala njegov rad. Danas su njegove slike među najskupljima na svijetu, a djela poput Portreta dr. Gacheta i Suncokreta dosegla su rekordne cijene na aukcijama.

Van Gogh je ostavio iza sebe oko 860 uljanih slika i preko 1300 crteža i skica. Njegov utjecaj vidljiv je u ekspresionizmu i modernizmu, a njegov život i umjetnost i dalje inspiriraju ljude diljem svijeta.